Ministar najavio izgradnju novog depoa 1Foto: Nenad Đorđević/ Fonet

Narodna biblioteka Srbije obeležila je danas 185. godina od osnivanja. Instituciji, koja danas ima više od 13.000 korisnika i šest miliona jedinica bibliotekačko-informacione građe i izvora, ministar kulture i informisanja Vladan Vukosavljević obećao je preko potrebni eksterni depo, bez koga Narodna biblioteka u narednih nekoliko godina ne bi imala gde da odlaže knjige.

Jedan od najvažnijih poslova koji nas očekuju u narednom periodu jeste izgradnja novog depoa za potrebe Narodne biblioteke. Ja u ime Ministarstva kulture i informisanja slobodno mogu da kažem da ćemo u budžetu za narednu godinu predvideti sredstva za projekat a bogami i izgradnju tog depoa – kazao je ministar kulture.

Direktor Narodne biblioteke Srbije Laslo Blašković u izjavi za novinare kazao je da ova ustanova dočekuje 185. godišnjicu od osnivanja trudeći se da prati u stopu ono što rade u svetskom bibliotekarstvu.

Ne bih da kukam o oskudnim vremenima u kojima smo, ali mi se trudimo, bez obzira što ne možete nikog da zaposlite. Čuli smo danas dobru informaciju da ćemo moći da napravimo novi deo biblioteke gde bismo mogli da napravimo i muzej srpske književnosti. Mislim da su to dobre stvari. Makar pomaci da pratimo u stopu ono što se radi u svetskom bibliotekarstvu. Tamo već arhiviraju selfi a mi bismo mogli makar elektronske podatke, jer to je uloga svake nacionalne biblioteke. Mi moramo imati od svega, od svakog artefakta po dve knjige. Jedan je taj muzejski primerak koji se čuva za budućnost, a drugi dajemo našim korisnicima koje ja volim da nazovem čitaocima – kazao je Blašković.

Narodna biblioteka Srbije od ove godine uvela je praksu po kojoj će na godišnjicu rada te ustanove svoju reč biblioteci darovati po jedan poslenik srpske kulture. Prva je to juče učinila Ivana Dimić, aktuelna dobitnica NIN-ove nagrade. Ona je u svojoj besedi kazala da je biblioteka mesta izvan vremena i prostora, te da je Dan biblioteke prava prilika da se toga setimo.

Bibliotekari su čuvari svih naših znanja i nadanja i zaštitnici beskraja – kazala je između ostalog Dimić.

Tokom programa dodeljena je i nacionalna nagrada u oblasti bibliotekarstva „Janko [afarik“, bibliotekaru savetniku NBS Miloradu Vučkoviću, koji je, kako je rekao, priznanje primio u ime 1.300 bibliotekara koji rade na projektu izgradnje uzajamnog kataloga Republike Srbije, koji se realizuje u tišini.

Ipak, iako je prethodnih godina bila tradicija da se na Dan biblioteke dodeljuje i nagrada za najčitaniju knjigu, to se ove godine nije dogodilo. Kako je pre nekoliko dana saopštio Upravni odbor NBS, nagradu za najčitaniju knjigu godine, otkad je ustanovljena, statistički je utvrđivala Zajednica matičnih biblioteka Srbije.

Narodna biblioteka Srbije je samo formalno uručivala tu nagradu. U više navrata menjani su kriterijumi i propozicije za njeno dodeljivanje. Upravni odbor Narodne biblioteke Srbije doneo je 7. decembra 2016. odluku da Zajednica matičnih biblioteka Srbije, koja se i inače bavi tom nagradom, nadalje odlučuje u potpunosti o njenoj sudbini. Narodna biblioteka Srbije će kao i svake godine nastaviti da sprovodi anketu među javnim bibliotekama Srbije i da objavljuje spisak deset najčitanijih knjiga, piše u zvaničnom saopštenju.

Pisac Dragan Velikić, čiji je roman „Islednik“ ove godine bio prvi na listi najčitanijih knjiga u mreži javnih biblioteka, nije došao na proslavu Dana biblioteke, iako je planirano da bibliotekari vode razgovor s njim na temu „O (ne)istinama Dragana Velikića“. Književnik i dvostruki dobitnik NIN-ove nagrade saopštio je dan ranije da neće doći jer ga u čitavoj priči oko nagrade NBS uznemirava način na koji je cela stvar izvedena.

Već je primećeno do koje mere je neumesno zvanično ukinuti nagradu nekoliko dana pre uručenja, a simptomatičan je i izostanak bilo kakvog suvislog objašnjenja. Ne kažem da je tako nešto neuobičajeno za ovo naše društvo, ali uznemirava kada se model najnižeg partijsko-birokratskog delovanja prenosi u milje Narodne biblioteke, književnosti i kulture. To se tako ne radi, kazao je Velikić. 

Upitan da prokomentariše književnikovu odluku, direktor NBS Laslo Blašković kazao je da su Velikića pozvali, ali da je bilo na njemu da li će doći ili ne.

Ta nagrada nije srećno koncipirana od samoga početka. Vi ne možete neki kvantitet da zamenite kvalitetom. Šta znači ako je nešto najčitanije? Ne postoje mehanizmi kako možete dokazati koja je knjiga najčitanija. Ako ja uzmem jednu knjigu iz biblioteke, mogu da je dam celoj svojoj porodici da je pročita, a mogu ni sam da je ne pročitam. Kako mi možemo dati relevantnu informaciju o svemu tome. Ono što je tek bio falsifikat – da se od tih nekih knjiga bira ono što je najbolje – mislim da smo prevazišli. Mi smo zaista dve godine razgovarali o tome kako da unapredimo tu nagradu i da li uopšte postoji način. Očigledno je da je zbog toga ovaj upravni odbor i odlučio da nema načina. O toj nagradi će se raspravljati u Zajednici matičnih biblioteka Srbije. I ja sam tamo jedan od devet članova. I ja ću reći tamo svoje mišljenje o tome. To će svakako biti u sledećem periodu i bićete obavešteni šta se s tim desilo – kazao je Blašković.

Na pitanje zašto je odluka donesena nekoliko dana uoči dodele, on odgovara da to nije tačno.

Ta odluka je davno donesena. To je bilo još pre nekoliko meseci. O tome smo pričali još prošle godine. Prošle godine je ta nagrada trebalo da poprimi sasvim drugi oblik ali, iz prozaičnog razloga, zato što Zajednica matičnih biblioteka nije imala novac da isplati laureata, ostavili smo da bude i te godine. Inače bismo promenili još tada – kaže Blašković.

Prilikom rođendana NBS predstavljene su i dve nove izložbe: „Maska Miloša Crnjanskog: 99 godina od objavljivanja prve knjige Miloša Crnjanskog“ i „Vek Disa i Bojića“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari