Plaža pod Arkadama, arhitektonski dragulj Aranđelovca, postaje novo, moderno razočaranje 1Foto: Privatna kolekcija Vladimira Jovanovića iz Venčana / Privatna arhiva

Rušenje parnog kupatila Arkade, arhitektonskog dragulja koji pripada kompleksu istorijskog zdanja grada Aranđelovca i Bukovičke banje, izazvalo je revolt i bes kod meštana zbog čega će danas biti održan protest.

Protest zbog planiranog rušenja dela kompleksa „Arkade“ u Parku Bukovičke banje će biti održan u 12 časova na Trgu slobode, ispred zgrade opštine Aranđelovac. Arkade su delo dvorskog arhitekte Kraljevine Jugoslavije, Gojka Todića, a i najobičniji laik bi nov, moderan objekat koji će biti izgrađen usred Bukovičkog parka opisao kao nedopustiv urbanistički i kulturološki teror.

“Najavljen je početak rušenja kompleksa “Arkade” u parku Bukovičke Banje, na osnovu volšebno izdate građevinske dozvole o rušenju. Ovakvim postupkom vlast se još jednom pokazala kao jako bahata, neodgovorna i nedorasla u rukovođenju gradom. Ona je jednim ovakvim varvarskim činom dozvolila rušenje objekta od izuzetnog istorijskog značaja za banju i grad. Ovaj objekat krasio je Bukovičku Banju od 1938. godine i predstavljao jedan od njenih simbola. Da podsetimo i naglasimo da su Arkade delo dvorskog arhitekte Kraljevine Jugoslavije Gojka Todića”, kaže za Danas Miloš Veličković, građevinski inženjer iz Aranđelovca i aktivista protesta.

Plaža pod Arkadama, arhitektonski dragulj Aranđelovca, postaje novo, moderno razočaranje 2
Foto: Privatna arhiva

Miloš Veličković je samo jedan od mnogih Aranđelovčana koji su ogorčeni i besni zbog uništavanja kulturnog dobra i jednog od glavnih obeležja njihovog grada.

“Hajde da ostavimo po strani sve pravne norme, odgovor zavoda za zaštitu spomenika, građevinsku dozvolu, urbanistički projekat koji odstupa od arhitektonskog koncepta celine, itd, nameće se važno pitanje gde je tu naša moralna odgovornost? Kada kažem “naša”mislim kolektivno na građane, na investitora, na lokalnu vlast. Kako smo svi mi zajedno došli do rušenja jednog kulturnog dobra, koje je od 1938. godine predstavljalo simbol grada i parka Bukovičke Banje?”

Ovakav čin je po ko zna koji put potvrdio nedomaćinsko ponašanje opštinske vlasti kao i njihovo nepoštovanje kulturnog nasleđa i odsustvo svesti o čuvanju i negovanju bogate istorije grada. Nedopustivo je uništavanje kulturnih dobara!

Plaža pod Arkadama, arhitektonski dragulj Aranđelovca, postaje novo, moderno razočaranje 3
Foto: Printscreen

„Nužno je da se stane na put nedopustivom urbanističkom i kulturološkiom teroru od strane vlasti kome je izložena naša opština. Vreme je da se ovakva dela počnu sankcionisati i da se stane na put daljem uništavanju naše opštine”, piše u saopštenju koje smo dobili od aktivista protesta koji će danas biti održan u Aranđelovcu.

Plaža pod Arkadama – dragulj Aranđelovca

U odlomku iz Monografije – Dva veka Bukovičke banje, koji smo pronašli na sajtu Vidi Aranđelovac, nalazi se tekst Zorice Petrović Stopić o tome kako je nekada izgledala plaža pod Arkadama, a to najbolje ilustruje razglednica iz 1938. godine.

Plaža pod Arkadama, arhitektonski dragulj Aranđelovca, postaje novo, moderno razočaranje 4
Razglednica iz perioda 1938-1940. godine sa fotografijom bazena pod Arkadama, foto: privatna kolekcija Vladimira Jovanovića iz Venčana

Sam bazen u Parku Bukovičke banje bio je popločan keramičkim pločicama plave boje, a unaokolo je u objektu na sprat izgrađeno oko sto kabina za presvlačenje, restoran, prostorije sa tuševima… U sklopu kupatila nalazile su se prelepe, prostrane terase, dok su ulaz krasile arkade i lokali u kojima su bile radnje frizera, kozmetičara, manikira, pedikira…

Bazen je bio luksuzno opremljen. Terasa bazena („plaža”) namenjena za sunčanje posetilaca bila je popatošena podom od drvenih gredica (podnožnika), a korisnicima bazena na raspolaganju je bilo i dvadeset drvenih kreveta, isto toliko ligeštula i dvanaest suncobrana sa metalnim postoljem.

 

Ako se svemu ovome doda i ostali inventar, kao što su pletene stolice i stolovi, staklene pepeljare sa niklovanim okvirom, poniklovani štenderi za kišobrane i niklovani čiviluci, te brojna ogledala, zaključuje se da se prilikom uređenja kupatila i banje uopšte, vodilo računa da se ambijent učini što luksuznijim i primamljivijim za sve banjske goste, a ne samo za one koje je u banju dovela potreba za lečenjem.

Otvoreno kupatilo je radilo samo u vreme banjske sezone, a za kupanje se koristila isključivo mineralna voda sa termalnog izvora.

Interesovanje za ovo kupatilo bilo je izuzetno veliko, tako da ni za sve zainteresovane nije uvek bilo mesta. Po pravilu, lekari i njihove porodice imali su pravo besplatnog korišćenja bazena. Međutim, kako bi se mogla naplatiti puna cena ulaznice posetiocima koji su bili spremni da plate 10 dinara, 1939. godine odlučeno je da lekari ne mogu koristiti svoje pravo nedeljom i praznicima.

Oglasilo se i Ministarstvo kulture

Ministarstvo kulture i informisanja, povodom događaja vezanih za rekonstrukciju Hotela „Šumadija“ i otvorenog kupatila u njegovoj blizini, na prostorno kulturno-istorijskoj celini „Park Bukovičke Banje u Aranđelovcu“, istaklo je danas da su stručne službe Zavoda za zaštitu spomenika kulture Kragujevac predvidele rekonstrukciju otvorenog kupatila, prenosi Nova.rs.

„Stručne službe nadležnog zavoda, u propisanim merama tehničke zaštite, predvidele su rekonstrukciju otvorenog kupatila, sa dogradnjom i nadgradnjom istog – modernim svedenim strukturnim elementima, uz propisanu obavezu očuvanja dela sa ‘Arkadama’, koje se moraju sačuvati u autentičnom obliku“, navodi se u saopštenju.

Istim rešenjem predviđeno je da je, kako navodi Ministarstvo, moguće izvršiti dislociranje postojećeg otvorenog bazena, koje se nalazi na parceli predviđenoj za izgradnju objekta sa očuvanjem dela sa „Arkadama“.

Konzervatorski nadzor nad izvođenjem radova sprovodi nadležni Zavod za zaštitu spomenika kulture Kragujevac.

„U slučaju da investitor tokom izvođenja projekta odstupi od propisanih uslova, Zavod je dužan da obavesti nadležnu građevinsku inspekciju i donose rešenje o obustavi radova“, poručuju iz Ministarstva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari