Požarevački Narodni muzej završava još jednu uspešnu godinu 1

U Narodnom Muzeju u Požarevcu trenutno radi 20 zaposlenih, što je prema rečima rukovodioca muzeja, zadovoljavajući broj. Narodni Muzej u Požarevcu stara se trenutno o 17 objekata koji se nalaze na šest lokacija.

To su, pored glavne muzejske zgrade, sa stalnom postavkom posvećenom praistoriji i antici na prostoru Braničevskog okruga još Muzej kulturne istorije, „Kuća Petra Dobrnjca“, sa etnološkom postavkom o razvoju života stanovnika grada Požarevca; legat „Kuća Miodraga Markovića“, sa stalnom izložbom slika eminentnih slikara Kraljevine Jugoslavije iz zaostavštine Požarevačkog diplomate Miodraga Markovića; Etno-park „Tulba“, sa kućama i pokućstvom iz 19. veka; „Požarevački mir“, postavka u spomen na mirovni ugovor Austrije i Venecije iz 1718. godine i Gradska galerija savremene umetnosti. Ovakav raspored predstavlja izazov za organizaciju službe vodiča, kako bi se izašlo u susret potrebama održavanja redovnih poseta, koje se povećavaju iz godine u godinu.

Muzej u Požarevcu radi na iskopavanju srednjovekovnog utvrđenog grada Braničeva, koje finansira grad Požarevac. Braničevo leži na teritoriji sela Stari Kostolac. Unutar prostora grada nalazi se savremena crkva koju je 1923. godine sazidao brodovlasnik Todić, kao svoju zadužbinu, o čemu se mora voditi računa pri izvođenju radova. U pitanju je višegodišnji projekat koji se odvija uz blagoslov vladike braničevskog Ignjatija i u saradnji sa crkvenom opštinom Stari Kostolac. Iskopavanja vodi arheološkinja Narodnog muzeja u Požarevcu, Dragana Spasić Đurić, muzejska savetnica. Nalazi sa ovog lokaliteta opravdavaju sredstva uložena u istraživanje, s tim da pojedini daleko prevazilaze lokalni značaj.

Ministarstvo kulture i grad Požarevac finansiraju i istraživanje kulture stanovništva toka reke Mlave, koje vodi etnološkinja narodnog Muzeja Danica Đokić, muzejska savetnica.

Ove godine, uz podršku Grada obeleženo je 300 godina od potpisivanja mirovnog sporazuma u Požarevcu. Zahvaljujući tome dodatno je uređen prostor parka Požarevačkog mira i etno-parka na Tulbi. Postavka u spomen na Požarevački mir osavremenjena je i učinjena atraktivnijom za posetioce. Planira se da se i sledećih godina taj prostor uređuje, a postavka unapređuje. O najznačajnijim projektima požarevačkog Narodnog muzeja govore muzejske savetnice, arheološkinja Dragana Spasić Đurić i etnološkinja Danica Đokić.

Danica Đokić kaže da Narodni muzej u Požarevcu realizuje dva etnološka projekta od kojih se prvi, „Svet bilja – znanja, verovanja i obredna praksa vezana za bilje u severoistočnoj i istočnoj Srbiji“, realizuje uz pomoć sredstava Ministarstva kulture i informisanja, dok se projekat „Etno kultura Mlave“ realizuje sredstvima grada Požarevca. Ona ističe i da je u prvom projektu tema biljni svet, i odvija se u više faza. U ovoj godini istraživanja su se bazirala na fitoterapiji i upotrebi lekovitog bilja u tradicionalnoj i savremenoj kulturi. Drugi projekat „Etno kultura Mlave“ obuhvata multidisciplinarna istraživanja kulturne i istorijske baštine antropogeografskih oblasti kroz koje protiče Mlava, od njenog izvora do ušća.

– Istražuje se, evidentira i valorizuje, istorijsko, etnogenetsko i etnološko nasleđe svih relevantnih činilaca: etnogenetskih i istorijskih procesa, obredne prakse, narodnog graditeljstva, zanata, tradicionalne privrede, kao i socijalnih odnosa u narodnoj i savremenoj kulturi – zaključuje ova priznata požarevačka etnološkinja.

Nematerijalno kulturno nasleđe

– Suština projekta „Etno kultura Mlave“ bazira se na ideji, koja proističe iz Uneskove Konvencije o očuvanju nematerijalnog kulturnog nasleđa, koju je Srbija usvojila 2010. godine. Konvencijom je definisano očuvanje nematerijalnog kulturnog nasleđa u Srbiji, odnosno određene su mere kojima se obezbeđuje upotrebljivost nematerijalne kulturne baštine. Mere uključuju identifikaciju, istraživanje, očuvanje, zaštitu, promociju, vrednovanje, prenošenje, kao i revitalizaciju različitih aspekata nematerijalnog kulturnog nasleđa, kaže etnološkinja Danica Đokić.

Srednjovekovno Braničevo

Arheološkinja Dragica Spasić Đurić o projektu „Arheološka istraživanja srednjovekovnog Braničeva“ kaže da je započet 2007. godine kao prvi samostalni arheološki projekat Narodnog muzeja u Požarevcu koji finansira Grad Požarevac.

– Od tada, pa sve do poslednje arheološke kampanje ove godine, radovi su se odvijali na lokalitetu Mali grad – Todića crkva, gde su raniji istraživači pretpostavili utvrđenu strukturu urbanog braničevskog jezgra, kaže ona i dodaje da je lokalitet Mali grad – Todića crkva prirodna fortifikaciona celina na završetku Sopotske grede, odakle je kontrolisan prolaz Dunavom, a zbog izuzetne strateške pozicije, naseljavan je od eneolita (bakarno doba, 4.000 – 2500. pre naše ere) do savremenog doba, rekla je Dragana Spasić Đurić i naglasila da je u periodu od 1923 – 1925. godine, na lokalitetu izgrađena Crkva Sv. Đorđa, zadužbina kapetana Todića i njegove supruge Leposave, koja ovoj lokaciji daje izuzetnu kulturno-istorijsku lepotu i težinu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari