
Ridli Skot se oprobao u raznim žanrovima, ali manje je poznato da je francuski film „Rat za vatru“ jedan od njemu omiljenih.
Reditelj je na pitanje popularnog sajta Letterboxd da istakne filmove koje voli napomenuo da je „Rat za vatru“ (La Guerre du feu) jedan od njih.
On je o filmu Žan-Žaka Arnoa iz 1981. godine rekao: „Ljudi ne shvataju koliko je on pametan i briljantan“.
Radnja filma „Rat za vatru“ odvija se pre više od 80.000 godina i prati malo pleme poznato kao Ulami, koje zavisi od pažljivo održavane vatre da bi preživelo u surovom praistorijskom okruženju.
Kada im se vatra slučajno ugasi, trojica ratnika — jednog od njih tumači Ron Perlman — kreću u opasnu potragu za novim izvorom vatre.
Ono što ovaj film čini zaista jedinstvenim jeste potpuni izostanak prepoznatljivog jezika. Nema dijaloga u konvencionalnom smislu; umesto toga, likovi govore primitivnim jezikom koji je konstruisao pisac Entoni Bardžis, isti um koji stoji iza izmišljenog slenga iz romana „Paklena pomorandža“.
Ovaj smeo izbor dodatno pojačava imerzivnu moć priče, čineći da se gledalac zaista oseća kao da je zakoračio u neko drugo doba.
Iako danas možda nije široko poznat, „Rat za vatru“ bio je vrlo uspešan u vreme kada je izašao. Film je osvojio nekoliko nagrada Cezar— najviših filmskih priznanja u Francuskoj — uključujući nagrade za najbolji film i najbolju režiju.
Takođe je dobio Oskara za najbolju šminku, što svedoči o njegovim transformativnim efektima i posvećenosti detaljima.
Skotovo divljenje ovom filmu nije samo simbolično poštovanje prema stranoj kinematografiji. Film se nalazi rame uz rame sa klasicima sa kojima je Ridli Skot češće povezivan, kao što su „2001: Odiseja u svemiru“, originalni „Ratovi zvezda“ iz 1977. godine i njegov sopstveni „Istrebljivač“ iz 1982.
Za njega, „Rat za vatru“ zauzima mesto među najvizionarskijim filmovima ikada snimljenim.
U eri kada filmsko pripovedanje često dominiraju brze montaže i blještavi vizuelni efekti, „Rat za vatru“ ostaje vrhunski primer stvaranja atmosfere, fizičkog pripovedanja i izgradnje sveta.
On podseća da snažan film ne mora nužno da sadrži prepoznatljiv jezik ili razrađene dijaloge. Ponekad priča ispričana kroz mumlanje, gestove i svetlost vatre može ostaviti dublji utisak.
Ako Ridli Skot, čovek koji je redefinisao naučnu fantastiku i istorijske epske filmove, ubraja ovaj film među svoje favorite — onda je vredan gledanja.
Izvor: Glass Almanac
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.