Srđan Karanović za Danas o svom digitalno restaurisanom ostvarenju „Za sada bez dobrog naslova“: Ovaj film ima Kosovo s kraja osamdesetih godina kao temu, ali nije priča o Kosovu, nego o manipulaciji 1Foto promo arhiva Jugoslovenske kinoteke

Posle antologijskih ostvarenja „Miris poljskog cveća“, „Petrijin venac“ i „Nešto između“, još jedan klasik reditelja i scenariste Srđana Karanovića koji je digitalno restaurisan u okviru projekta A 1 Kinoteka, crna komedija „Za sada bez dobrog naslova“, premijerno stiže pred naše filmofile 24. aprila, a projekcija je zakazana u dva termina, u 18 i 20.30 časova, u Sali „Makavejev“ Jugoslovenske kinoteke.

– Naravno da je veliki kompliment što su mi četiri filma digitalno restaurisana, i da mi je vrlo drago što će tako nastaviti da žive, što je najveće priznanje i najvažnije za svakog reditelja, život njegovog filma – kaže Karanović za Danas.

– Lično, „Za sada bez dobrog naslova“ znači mi kao i svi ostali filmovi, a svojevremeno mi je možda i malo više značio, jer sam s njim pozivan na razne svetske festivale, video sam dosta sveta, a dobio sam i jednu od meni najdražih nagrada. Pobedio sam na festivalu u Istanbulu, gde su u žiriju sedeli Teo Angelopulos, Nikita Mihalkov, Kšištof Kišlovski i Greta Skaki. To je bilo veliko priznanje za film, i celu ekipu koja ga je radila. Bio sam i u Nju Delhiju, u Montrealu, u Jerusalemu, Sidneju, i svuda sam imao vrlo lep prijem ovog filma – seća se jedan od najvažnijih jugoslovenskih i srpskih reditelja, čija su dela obeležila ovdašnju kinematografiju.

Srđan Karanović za Danas o svom digitalno restaurisanom ostvarenju „Za sada bez dobrog naslova“: Ovaj film ima Kosovo s kraja osamdesetih godina kao temu, ali nije priča o Kosovu, nego o manipulaciji 2
Foto promo arhiva Jugoslovenske kinoteke

„Za sada bez dobrog naslova“ oslikava narastajući nacionalizam u tadašnjoj Jugoslaviji s kraja 80 – tih godina i početak eskalacije srpsko – albanskog sukoba, a snimljen je u produkciji „Centar filma“.

U filmu koji je potpisao i kao scenarista, Karanović paralelno prikazuje brutalno prekinutu ljubavnu priču kosovskog Srbina i Albanke, i pokušaje da se o tome napravi igrani film, a snimio ga je neobičnim stilom i sa velikom dozom ironije, u žanru mešavine drame i crne komedije.
Radnja počinje kada reditelj iz prestonice odlazi na Kosovo sa video kamerom u nameri da snimi učesnike događaja, rad istražnih organa i porodice zaljubljenih, a priča se odvija kroz preplitanje više slojeva: zvaničnih televizijskih zapisa, izjava glavnih aktera, njegovih pokušaj da od materijala koje je snimio napravi igrani film…

Komentarišući za Danas to što je posle premijere 1988. godine, koja se kalendarski „poklopila“ sa antibirokratskom revolucijom u Srbiji i početak ustoličenja vlasti Slobodana Miloševića, zbog čega je ovaj film dočekan na politički nož, Karanović kaže:

– „Za sada bez dobrog naslova“ nije toliko film o Kosovu, mada mu se stavljala ta etiketa. Snimljen je daleke 1987. godine, pre čuvene Osme sednice CK, na Kosovu je u to vreme tek počelo nešto da se dešava, a premijerno je izašao 1988, posle Osme sednice. I ako govorimo o političkoj aktuelnosti, to je više film o manipulaciji i jednom reditelju, o njegovom filmu i junacima njegovog filma. Jeste Kosovo tu kao tema tog filma u filmu, ali nije glavni motiv – ističe Karanović.

Uz originalni rediteljski pristup, kombinujući elemente igranog i dokumentarnog filma, Karanović u ovoj priči na ironičan način prikazuje besimisao koji nacionalizam nosi sa sobom, uz angažovanje velike ekipe jugoslovenskih glumaca.

Srđan Karanović za Danas o svom digitalno restaurisanom ostvarenju „Za sada bez dobrog naslova“: Ovaj film ima Kosovo s kraja osamdesetih godina kao temu, ali nije priča o Kosovu, nego o manipulaciji 3
Foto promo arhiva Jugoslovenske kinoteke

„Za sada bez dobrog naslova“ pamti se i po izuzetnim ulogama koje su ostvarili Meto Jovanovski, koji igra Reditelja, Mira Furlan u liku Glumice, Abdurahman Šalja kao Producent, Mira Banjac, Vlastimir Đuza Stojiljković, Enver Petrovci, Branko Cvejić, Josif Tatić, Eva Ras, Boro Begović, Nada Gešovska, Kiro Ćortošev, Sonja Jačevska, Čedomir Orobabić…

O tome što je glumački okupljena tadašnja Jugoslavija, Karanović kaže:

– Uvek sam se trudio, gotovo u svakom filmu, da zovem glumce iz drugih republika, danas država, ali je često zavisilo i od budžeta filmova da li mogu da ih angažujem ili ne. Tada je to bio veliki trošak, danas je, hvala bogu, lakše. Pored istaknutih glumaca kao što su Meto Jovanovski i Mira Furlan, tu je i nekoliko glumaca sa Kosava, ima i dosta naturščika, tako da mi je i po tome ovaj film vrlo drag – ističe jedan od najuglednijih filmskih autora ovog prostora koji je, nažalost, svoje poslednje ostvarenje, „Besu“, snimio još 2009. godine, a onda se povukao iz profesije zbog načina na koji se sprovode konkursi u Filmskom centru Srbije.

Autorsku ekipu njegovog filma „Za sada bez dobrog naslova“, koji ćemo u digitalnoj verziji gledati posle dvadeset pet godina od prve premijere, čine i legendarni kompozitor Zoran Simjanović, direktor fotografije Božidar Bota Nikolić, montažerka Branka Čeperac.

Ulaz za obe projekcije je besplatan, a Karanovićev film 24. aprila moći će da se gleda i online, na Facebook stranicama Jugoslovenske kinoteke i A1 Srbija od 20:30 časova.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari