Izborni dan - šta se (ne) sme? 1Foto: Beta/Miloš Miškov

Da bi izborni dan protekao regularno, na biračkom mestu mora da se zna red. Postoje jasna pravila koja se odnose na organizaciju procesa glasanja i koja moraju da poštuju birački odbori i i birači. 

Koji su uslovi da biste mogli da glasate?

Da biste glasali, morate da dođete na biračko mesto na kome ste upisani u izvod iz biračkog spiska.

Biračka mesta se otvaraju u 7, a zatvaraju u 20 časova. Ukoliko se na biračkom mestu ili ispred njega u trenutku zatvaranja birališta zateknu birači koji još nisu glasali, mora im se dozvoliti da glasaju.

Birači se identifikuju važećom ličnom kartom ili putnom ispravom (pasošem). Ukoliko su ova dokumenta istekla, a birač nije dobio nova do izbornog dana, identitet može dokazati isteklim dokumentom i potvrdom MUP-a o podnetom zahtevu za izdavanje novog.

Svaki birač glasa lično i može glasati samo jednom. Glasanje je tajno.

Glasa se samo za jednu izbornu listu tako što se zaokruži redni broj ispred naziva te liste.

Istovremeno održavanje izbora na više nivoa

Iako se održavaju izbori za narodne poslanike Narodne skupštine, poslanike autonomne pokrajine i odbornike lokalnih skupština istovremeno, birači mogu da izaberu na kojim izborima će glasati, ukoliko to žele.

Na biračkom mestu, posle utvrđivanja da li je birač glasao i provere identiteta, birač će imati priliku da se upiše u izvod iz biračkog spiska prvo za parlamentarne izbore, zatim za pokrajinske (ukoliko se održavaju na biračkom mestu), i na kraju za lokalne.

Smatra se da je birač glasao, ukoliko se potpiše u izvod iz biračkog spiska. Posle potpisivanja u izvod, birački odbor biraču daje listić za one izbore za koje se birač potpisao u izvodu iz biračkog spiska. Ukoliko birač ne želi da glasa na nekim izborima, dovoljno je da se ne upiše u odgovarajući izvod iz biračkog spiska i birački odbor mu neće dodeliti listić za glasanje.

Šta je potrebno za otvaranje biračkog mesta u Srbiji?

Na dan održavanja izbora članovi biračkog odbora se sastaju u 6 sati na biračkom mestu kako bi pripremili biračko mesto za početak glasanja. To podrazumeva da se prvo otvara vreća s izbornim materijalom, koja je na biračko mesto dostavljena zapečaćena sigurnosnom zatvornicom.

Utvđuje se da li je primljeni materijal za glasanje ispravan i potpun, a onda se uređuje biračko mesto po propisanom rasporedu. Na kraju se članovi biračkog odbora dogovaraju o načinu rada i podeli zaduženja prilikom sprovođenja glasanja.

Pošto obavi navedene pripreme, birački odbor utvrđuje da glasanje može da počne, i to konstatuje u zapisniku o radu biračkog odbora.

Biračko mesto se otvara u 7 časova.

Izborni dan - šta se (ne) sme? 2
Foto: EPA/PETRIT PRENAJ

Šta je zabranjeno na biračkom mestu i oko njega?

Na biračkom mestu i 50 metara oko njega zabranjeno je isticanje propagandnih materijala i simbola političkih stranaka.

Zabranjeno je zadržavanje na biračkom mestu svih osoba koja nemaju prava i dužnosti u vezi sa sprovođenjem izbora.

Zabranjeno je korišćenje mobilnih telefona, foto-aparata i kamera na biračkom mestu.

Zabranjeno je da se, van službene evidencije u izvodima iz biračkog spiska, prave spiskovi birača koji su izašli na glasanje (upisivanjem imena ili rednog broja iz izvoda iz biračkog spiska birača koji su izašli, ili nisu izašli na glasanje).

Zabranjeno je da članovi biračkog odbora dopisuju birače u izvod iz biračkog spiska

Izuzetno, dozvoljeno je da članovi biračkog odbora koji su zaduženi da rukuju izvodima iz biračkog spiska, upisivanjem crtica na posebnom listu hartije, vode evidenciju o izlaznosti birača i da podatke o izlaznosti saopštavaju svim članovima biračkog odbora.

Predstavnici medija mogu da budu prisutni na biračkom mestu samo radi pripreme izveštaja o toku glasanja na biračkom mestu.

Pripadnici policije na dužnosti mogu ući na biračko mesto samo ako su na biračkom mestu narušeni red i mir, i to na poziv predsednika biračkog odbora, kao i u slučaju da su upisani u birački spisak na biračkom mestu i došli su da ostvare pravo glasa.

Izborni dan - šta se (ne) sme? 3

Koje su najčešće bitne povrede izbornog prava na dan glasanja?

  • glasanje umesto drugog, što znači da je u biračkom spisku već zaokruženo i potpisano ime birača koji je došao da glasa a on nije glasao
  • povreda tajnosti glasanja, što znači da je tokom glasanja iza paravana prisutno više osoba, da članovi biračkog odbora dolaze do paravana ili je instalirana oprema za snimanje
  • višestruko glasanje, da je isti birač glasa više puta na istim izborima npr. parlamentarnim
  • kampanja u krugu manjem od 50m od biračkog mesta – kao što je deljenje političkih flajera, lepljenje plakata ili agitovanje aktivista političkih stranaka
  • situacija u kojoj tokom prebrojavanja  glasova nisu prisutni svi članovi biračkog odbora
  • Uz glasačke listiće koji su doneti sa glasanja van biračkog mesta se ne nalaze potpisane potvrde o biračkom pravu birača koji su glasali van biračkog mesta
  • glasanje bez isprave kojom se dokazuje identitet, kao što su važeća lična karta ili pasoš
  • situacija kada se ne zaokruži u biračkom spisku ime birača koji glasa ili se zaokruži ime drugog birača
  • nepostojanje kontrolnog listića u kutiji – ukoliko prilikom dolaska prvog birača na glasanje ne bude ubačen kontrolni listić u glasačku kutiju ili ukoliko prilikom procesa prebrojavanja glasova ne bude pronađen i kontrolni listić u glasačkoj kutiji
  • višak listića u kutiji – ukoliko se broj listića u kutiji ne slaže sa zbirom svih glasova koje su liste dobili i nevažećih listića
  • dolazak policije na biračko mesto bez povoda, odnosno bez poziva predsednika biračkog odbora
  • pritisak na biračke da glasaju ili ne glasaju za određenu listu – ukoliko prilikom predaje glasačkog listića članovi biračkog odbora sugerišu glasaču za koga da glasa ili ukoliko biraču na biračkom mestu ili ispred njega bude prećeno fizičkim ili psihičkim nasiljem da glasa ili ne glasa za određenog kandidata ili stranku
  • Kraći prekidi glasanja na biračkom mestu iz različitih razloga

Kome se upućuju prigovori na tok glasanja tokom izbornog dana?

Svaki birač, kandidat i podnosilac izborne liste ima pravo da Republičkoj izbornoj komisiji podnese prigovor zbog povrede izbornog prava, i to u roku od 24 časa od trenutka kada je došlo do nepravilnosti. Republička izborna komisija odlučuje o prigovoru u roku od 48 sati i, ukoliko je usvojen, poništava osporenu odluku ili radnju odnosno rezultate glasanja na biračkom mestu.

To znači da, ukoliko se uloženi prigovor na nepravilnosti na konkretnom biračkom mestu usvoji od strane Republičke izborne komisije, glasanje na ovom biračkom mestu će se ponoviti.

Protiv svakog rešenja Republičke izborne komisije donetog po prigovoru može se izjaviti žalba Upravnom sudu, te ako na osnovu žalbe bude poništena izborna radnja, ona će se ponoviti najkasnije za deset dana.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari