Sprovođenje planova trajaće decenijama 1Foto: Fonet/ Božana Pavlica

„Srbija od 1881. godine nije imala ovako važan sporazum sa SAD, poput onog potpisanog u Vašingtonu, kojim je postignuto mnogo. Za nas je ovo važan dan. Mi smo sve trgovinske odnose sa SAD na ugovoran način rešili 1881. godine. Od tada nismo imali ovako važnih sporazuma, 140 godina od tada, da bismo napravili značajan sporazum u sferi ekonomije sa SAD“.

To je poručio juče predsednik Aleksandar Vučić nakon razgovora sa delegacijom američke vlade i otvaranja kancelarije Razvojne finansijske korporacije (DFC) u Beogradu, verovatno zaboravivši sporazum potpisan 2001. godine sa OPIC, agencijom iz koje je nastao DFC o američkim investicijama u tadašnjoj SR Jugoslaviji, što je otvorilo vrata investicijama Majkrosofta, HP-a i IBM-a.

Delegacija koju predvodi specijalni izaslanik predsednika SAD za dijalog Beograda i Prištine Ričard Grenel, a u kojoj je direktor DFC Adam Boler, kao i predstavnici drugih američkih razvojnih institucija juče su se sastali sa predsednikom i premijerkom Srbije, ministrima, kao i predsednicima privrednih komora Srbije i Kosova i otvorili su regionalnu kancelariju DFC-a preko koje bi trebalo da se realizuju infrastrukturni projekti koji se nalaze u sporazumu potpisanom pre dve nedelje u Vašingtonu.

Nešto konkretniji sastanci bi trebalo da se održe danas sa predstavnicima Ministarstva finansija i Minsitarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

Grenel je juče izjavio da su SAD preuzele odgovornost za realizaciju sporazuma koji su vlasti Srbije i Kosova potpisale u Vašingtonu i da on znači masovno otvaranje novih radnih mesta.

„Ovo nisu papiri, već novi poslovi, radna mesta, razvoj privatnog sektora“, rekao je Grenel u obraćanju novinarima nakon sastanka sa predstavnicima privrednih komora Srbije i Kosova u američkoj ambasadi u Beogradu dodavši da je ovo najveća delegacija SAD koja posećuje region i Srbiju od posete predsednika SAD Džimija Kartera.

Grenel je istakao i da će sporazum ostati na snazi i ako dođe do promene američke administracije.

„Sprovođenje planova iz sporazuma potpisanog u Vašingtonu trajaće 10 do 20 godina, a fokus je na privatnom sektoru. Verujemo u snagu privatnog sektora. Ne otvara vlada radna mesta već privatni sektor“, rekao je Grenel.

Prema rečima izvršnog direktora DFC-a Adama Bolera, u Srbiju je pored njega doputovalo „još pet drugih američkih agencija“.

„U našoj delegaciji ovde je kompletna ekonomska moć američke vlade“, poručio je Boler uz napomenu da ekonomska normalizacija znači „investicije i otvaranje radnih mesta, mogućnost da se razmišlja kakva bi budućnost mogla biti, umesto da budemo blokirani u prošlosti“.

„Ovaj region će rasti i stvarati neverovatne mogućnosti, a pokretač toga biće privatni sektor“, naglasio je Boler.

Jedan od najvažnijih elemenata sporazuma je izgradnja infrastrukture koja bi trebalo da povezuje jug Srbije sa Kosovom i lukama u Albaniji. To se pre svega odnosi na gradnju pruge i auto-puta Niš-Merdare-Priština.

Ministarka građevine, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović istakla je da će sa DFC-om realizovati projekte vredne 3,7 milijardi dolara.

„Mi se nalazimo u centru regiona i strateški je važno da se regionalno povezujemo, što je politika predsednika Vučića i naše vlade. Regionalno povezivanje je veoma važno za političku i finansijsku stabilnost ne samo naše zemlje, već i celog regiona. Sutra ćemo konkretno razgovarati o svakom projektu i u drumskom i u železničkom saobraćaju. Nema potrebe da stojimo i čekamo, spremni smo, kao što je i američki fond spreman“, izjavila je Mihajlović dodajući da je već obezbeđeno finansiranje za prvu deonicu auto-puta Niš-Priština dugu 33 kilometra od Niša do Pločnika.

U delu koji se odnosi na „mini-Šengen“ i omogućavanja lakšeg protoka robe i ljudi predsednici privrednih komora Srbije Marko Čadež i Kosova Berat Rukići su dali zajedničku izjavu u kojoj su najavili osnivanje zajedničkog tima koji će pomoći efikasnijoj realizaciji projekata, kao doprinos poslovnih zajednica ekonomskoj normalizaciji.

Kako se navodi u izjavi formiraće se grupe koje će razmatrati, pratiti i razvijati sektorske i pojedinačne projekte.

Tako će grupa za razvoj infrastrukture pomoći nastavku izgradnje auto-puta od Niša do Prištine i rekonstrukciji i modernizaciji železničkih linija, kao i infrastrukturnom opremanju industrijskih zona i obezbeđivanju tehnologije za proizvodnju energije iz otpada.

Grupa za proizvodnju i diversifikaciju održive energije pružiće podršku otvaranju regionalne elektrane na bazi litijumske tehnologije, istraživanju i eksploataciji litijuma i drugih dragocenih ruda.

Pominje se osnivanje posebnog tima za izgradnju fabrike stakla koja bi staklenom ambalažom snabdevala proizvođače alkoholnih i bezalkoholnih pića u celom regionu, kao i ulaganja u agro turizam, kako bi se istražile mogućnosti i iskoristili potencijali turističkih destinacija kao što su Kopaonik, Brezovica i Rugovska klisura.

Čadež i Rukići su podržali i inicijativu „mini-Šengen“ za jačanje regionalne saradnje uz ocenu da je to važan korak ka prosperitetu i unapređenju stabilnosti i konkurentnosti u čitavom regionu, navodi se u saopštenju PKS.

Predsednici privrednih komora Srbije i Kosova pozdravili su i nameru DFC-a da obezbedi finansiranje garantne šeme za kreditiranje malih i srednjih preduzeća, što će pozitivno uticati na obe ekonomije, posebno u otklanjanju posledica pandemije kovida 19.

Jovanović: Jedinstvena prilika

Direktor kancelarije DFC-a u Beogradu Džon Jovanović rekao je da je ovo za njega najveća čast i odgovornost i da je njegov zadatak ekonomski razvoj regiona i da Balkan postane simbol mira i prosperiteta, prenosi RTS.

„Region u koji će da se mladi vraćaju i zapošljavaju. Ja sam ponosni državljanin SAD srpskog porekla. Smatram da je ova prilika jedinstvena za mene i region. Brzina kojom su SAD i DFC posvećeni otvaranju kancelarije ovde je neverovatna“, kazao je Jovanović.

Hod ka budućnosti

Adam Boler izjavio je da je sporazum koji je potpisan 5. septembra u Vašingtonu nije samo istorijski već je i odraz toga da ova zemlja i region neće biti zarobljeni u prošlosti, već da idu ka budućnosti. „Došli smo jer smo videli posvećenost promenama. Kancelarija će postati stalna. Vođe zemalja su izabrale narod, a ne političke podele, poslove i ekonomsku snagu, a ne ono što ih je delilo u prošlosti“, kazao je Boler.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari