Vladimir PutinFoto: EPA/MIKHAIL METZEL / SPUTNIK / KREMLIN

Vladimir Putin je u završnoj fazi svoje vladavine. Kada se pažljivije pogleda na ozbiljnost njegove situacije, potencijalne ishode i vremenski okvir, postaje jasno da je njegov kraj blizu.

Ovo je zaključak analize objavljene u časopisu Forbs koja predviđa Putinov pad, a slične procene dao je u podkastu Sebastijan Junger – svetski poznati ratni dopisnik, nagrađivani autor i dokumentarni filmski stvaralac najpoznatiji javnosti po svojoj knjizi „Savršena oluja“, preneo je Index.hr.

Zbog stalnih napada ukrajinskih dronova, Krimsko poluostrvo je praktično odsečeno od snabdevanja gorivom. Kilometrima dugi konvoji automobila koji prevoze ljude koji pokušavaju da pobegnu sa poluostrva usred vrhunca turističke sezone šalju katastrofalnu sliku javnosti. Rusima je preostala samo jedna ruta za isporuku goriva: Kerčki most.

Ovo veoma simbolično arhitektonsko delo je bombardovano nekoliko puta, ali i dalje stoji. Međutim, cisterne sa gorivom koje ga prelaze postaju savršene mete, a svaki sledeći pogodak garantuje ogromnu vatrenu oluju. Ukrajinski obaveštajni izvori potvrđuju da je napad velikih razmera na ovu metu pitanje vremena.

Gubitak legitimiteta i duh Prigožinove pobune

Opšte je poznato da se tok rata u Ukrajini okrenuo, ali u takvim sukobima, javna percepcija je jednako važna kao i situacija na terenu. Kada se dogode katastrofe takvih razmera da ih ni Putin ni ruska javnost ne mogu ignorisati, sama stvarnost se menja.

Čitava ova varvarska ukrajinska avantura odjednom počinje da izgleda kao potpuni fijasko, i Putin više ne može da sakrije ovaj ogromni teritorijalni i politički neuspeh.

Forbs ističe da u trenutku kada diktator izgubi kontrolu nad onim što javnost vidi, efekat se umnožava, a vreme koje ističe počinje da brže kuca. Gubitak kredibiliteta u despotskim režimima neizbežno dovodi do gubitka legitimiteta.

Značajna izjava ruskog veterana

Nedavna izjava Aleksandra Lunjina pokazuje da sam sistem opasno ključa. Ovaj ruski vojni bloger i veteran invazije na Ukrajinu objavio je video u kojem otvoreno upozorava na pobunu unutar vojske i na kraju zahteva direktan intervju sa Putinom na televiziji. Lunin je tvrdio da poseduje strogo poverljive tajne koje su mu otkrili visoki komandanti, a koje mora lično da prenese predsedniku.

Video je brzo dobio neverovatnih 11 miliona pregleda. Iako je pokušao da ublaži retoriku u sledećem videu, odmah se pojavio novi video – ovog puta grupe vojnika koji su ga podržavali i pretili da će okrenuti oružje protiv sopstvenih oficira koji su ih zlostavljali. Lunjin je brzo stavljen iza rešetaka, ali je ceo slučaj oživeo duh neuspele pobune Jevgenija Prigožina u ruskoj javnosti.

Nadrealni snimci sa benzinskih pumpi i strah elita

Video-snimci uspešnih ukrajinskih napada na vojne objekte, električnu mrežu i skladišta goriva oko Moskve, kao i u udaljenim ruskim regionima, stalno kruže društvenim mrežama. Ruski influenseri u suzama snimaju kako nigde ne mogu da pronađu gorivo za svoje automobile, a na benzinskim pumpama ljudi se bukvalno bore za gorivo.

Istovremeno, na internetu kruže dramatične slike koje prikazuju vojnu policiju kako bukvalno kidnapuje muškarce na ruskim ulicama i tera ih da uđu u policijske automobile za front, dok njihovi rođaci pokušavaju da blokiraju vozila otmičara svojim telima. Logično, jedno ključno pitanje se sve glasnije postavlja na ulicama ruskih gradova: zašto isti režimski nasilnici koji sprovode mobilizaciju sami ne odu na prve linije fronta?

Ruska istorija je puna takvih primera kolapsa režima

Istorija nas uči da je u prošlom veku Rusko carstvo dva puta doživelo kolaps i promenu režima zbog katastrofalnih vojnih kampanja u inostranstvu – prvi put u Prvom svetskom ratu, a drugi put nakon invazije na Avganistan. Kako pritisak na Putina raste, elite oko njega počinju da paniče zbog sopstvene sudbine, a u ličnostima poput Aleksandra Lunjina vide glasnogovornike svojih skrivenih strahova.

Obični ljudi iz svega ovoga mogu zaključiti samo dve stvari – ili je sam Putin kriv za sve, ili ga korumpirana elita drži u informacionoj izolaciji kako ne bi shvatio koliko je situacija kritična. Narod će u početku kriviti elitu i upravo zato će se ista ta elita prva pobuniti – čak i pre same vojske – iz čistog straha za sopstvene živote.

Pretorijanska garda i Čaušeskuov scenario

Forbs podseća da je predvideo rusku invaziju na Ukrajinu mesec dana pre njenog početka 2022. godine, kao i njen katastrofalan ishod, u vreme kada je većina takozvanih stručnjaka i novinara sa podsmehom odbacivala samu mogućnost rata. Putin, naravno, ima čitav niz odbrambenih mehanizama, neku vrstu Pretorijanske garde.

To su lojalne bezbednosne formacije koje uključuju FSB, jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova, Nacionalnu gardu (Rosgvardiju od 300.000 ljudi) i oko 30.000 pripadnika specijalnih snaga koji služe kao direktno lično obezbeđenje. Godinama ih je koristio da kontrolišu jedni druge i održavaju ravnotežu straha.

Ali svaka od ovih službi predstavlja i ogromnu pretnju jer su njihovi pripadnici prvenstveno lojalni svojim neposrednim pretpostavljenima. Sukob i otvoreni rat između ovih klanova jedan je od najverovatnijih scenarija unutar Kremlja.

Kako će izgledati Putinov kraj u velikoj meri zavisi od ishoda onih koji rade na njegovom glavnom planu. Brza likvidacija i neposredna borba za vlast zahtevaju potpunu neutralizaciju njegove pretnje pre nego što lojalisti uopšte mogu da reaguju. Ali ova opcija eliminiše jedno ključno političko sredstvo – iscenirano suđenje u kojem bi Putin bio proglašen žrtvenim jarcem za sve grehe i patnje svoje vladavine, čime bi se svi ostali na vrhu vlasti oslobodili odgovornosti.

Ovo bi omogućilo celom sistemu i sadašnjoj eliti da ostanu na vlasti uz minimalan haos. U istoriji je ovo poznato kao „Čaušeskuov scenario“.

Podsetimo se da je ovaj ozloglašeni rumunski diktator iz doba Hladnog rata pogubljen po hitnom postupku od strane vojnog rukovodstva zajedno sa svojom suprugom dok su zvaničnici njegovog bivšeg režima nastavili mirno da vladaju zemljom pod okriljem nominalno demokratskog sistema.

Misteriozna smrt na vrhu Kremlja

Da su takvi mračni scenariji veoma realna pretnja režimu sugeriše i nedavna misteriozna smrt Sergeja Ivanova, Putinovog dugogodišnjeg bliskog saveznika i prijatelja, koji je preminuo 26. juna u 73. godini. Godinama je Ivanov u javnosti smatran njegovim najverovatnijim naslednikom.

Bio je jedna od retkih ličnosti na samom vrhu ruske vlasti koja je imala takav uticaj i imunitet da je povremeno mogao sebi da priušti da javno kritikuje situaciju u zemlji. Kremlj je brzo objavio vest o njegovom odlasku, ali bez navođenja uzroka smrti.

Ivanov, koji je bio blizak Putinu od 1970-ih, na kraju je smenjen sa operativnih političkih funkcija, ali je zadržao izuzetno moćne i duboke veze unutar FSB-a do samog kraja.

Takve misteriozne likvidacije unutar režima stvaraju ogroman problem za Putina. Kako se potencijalni rivali i moćnici sumarno eliminišu, preostali članovi elite shvataju da su sledeći u redu i odlučiće da izvrše preventivni udar protiv diktatora kako bi spasili sebe.

Okidač može biti bilo šta

Paranoja u Kremlju divlje raste, a okidač za konačni pad može biti bilo šta – novi dramatični ukrajinski napadi na samu Moskvu, masovne nestašice hrane, secesionistički ustanci u autonomnim regionima poput Tatarstana, Baškortostana ili Čečenije, ili ulazak ukrajinske vojske na Krim.

Međutim, ključ sudbine leži u Kini. Ako Peking odluči da je oslabljeni Putin postao preveliki teret za njegove sopstvene geopolitičke i ekonomske interese, azijski gigant bi mogao da sruši ruskog predsednika na više načina – od potpunog prekida vojne pomoći do ekonomskog gušenja.

Narodna Republika Kina već veoma strogo dozira i ograničava pomoć ruskoj ekonomiji, što se najbolje videlo kada su glatko odbili da finansiraju izgradnju gasovoda „Snaga Sibira 2“ koji je trebalo da ide direktno u Kinu. Putinovi dani su odbrojani. Ako se trenutni razvoj događaja nastavi ovim tempom ili se dodatno pogorša, pad Vladimira Putina će se dogoditi u roku od najviše tri godine, zaključuje Forbs.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari