foto EPA-EFE/MAXIM SHIPENKOVPrenos kontrole nad internetom na Drugu službu FSB-a, na čiji zahtev su najpre počela isključenja WhatsApp-a i Telegram-a, a zatim i celog interneta, izazvao je sukob između bezbednosne službe i Kremlja, piše Fajnenšel Tajms.
Administracija je pokušala da se suprotstavi potezima FSB-a, shvatajući da bi javno nezadovoljstvo zabranama moglo uticati na rezultate parlamentarnih izbora u septembru, rekli su za FT dva bivša visoka zvaničnika Kremlja.
„U toku je bitka za internet između FSB-a i civilnih činovnika Kremlja, koji su svi protiv zabrana“, objasnio je jedan od njih.
„Putin će u nekom trenutku morati da razreši spor“.
FSB, prema rečima tog zvaničnika, „nastavlja da smišlja razne razloge za zabrane, i nijedan od njih zapravo nema mnogo smisla“. Putin takođe nije dao jasno objašnjenje zašto su potrebna masovna isključenja, dodao je izvor lista.
Jačanje kontrole nad internetom od strane FSB-a dalo je toj službi novi način borbe protiv neslaganja i sprečavanja „nekontrolisane komunikacije“ među ljudima, navodi drugi bivši visoki zvaničnik.
Istovremeno, on se prezrivo izražava o znanju bezbednjaka o tome kako funkcioniše internet. „Oni su kao majmun sa granatom: okrenu prekidač i pola Sibira slučajno ostane bez interneta. Takav im je nivo kompetencije“.
Tokom prekida interneta u poslednjim mesecima prestajali su da rade čak i sajtovi i aplikacije sa „bele liste“, koji bi, po planu, trebalo da budu dostupni i u slučaju prekida signala.
Iako je FSB i ranije imao ulogu u nadzoru interneta, praktičnom regulacijom i cenzurom bavile su se civilne službe – ista ta predsednička administracija, Ministarstvo digitalnog razvoja i Roskomnadzor.
Međutim, najmanje od leta 2025. godine kontrola nad Runetom, uz saglasnost Putina, preneta je na Drugu službu – mračno odeljenje zaduženo za zaštitu ustavnog poretka od opozicije i borbu protiv terorizma.
Pripadnici tog odeljenja su, kako se navodi, umešani u trovanje Alekseja Navaljnog i Vladimira Kara-Murze. Sada odlučno pokušavaju da „očiste“ internet od „neprijateljskih oblika komunikacije“.
Lica upoznata sa situacijom takođe su potvrdila FT da je od sredine prošle godine Druga služba počela da traži uspostavljanje direktne kontrole nad internetom u Rusiji.
Krajem maja ove godine Putin je naložio vladi i FSB-u da obezbede nesmetan rad „kritično važnih“ servisa tokom prekida interneta, piše The Moscow Times.
To, po svemu sudeći, ukazuje da će takvih prekida biti i ubuduće. Ministarstvo digitalnog razvoja sada takođe saopštava da „usaglašava“ sa bezbednosnim službama koje sajtove treba ostaviti dostupnim – pre godinu dana takvo priznanje bilo bi nezamislivo, navodi list.
Do relativno nedavno internet-cenzura se uglavnom zasnivala na ciljanom blokiranju – pojedinačni sajtovi i servisi su stavljani na crne liste i blokirani.
Sada vlasti „prate strategiju blokiranja svega po podrazumevanoj postavci“, kaže Alena Epifanova, istraživačica sajber-bezbednosti iz Nemačkog saveta za međunarodne odnose.
I pored nezadovoljstva rukovodilaca predsedničke administracije i drugih visokih zvaničnika u vladi, civilni činovnici nemaju poluge uticaja da promene situaciju, tvrdi Aleksandra Prokopenko, naučna saradnica Berlinskog Karnegi centra za proučavanje Rusije i Evroazije i autorka knjige „Saučesnici. Zašto je ruska elita izabrala rat“.
Pre svega zato što su oni u državnom sistemu funkcija, a ne akteri delovanja.
„Savremeni vladajući sloj u Rusiji nije politička klasa, već upravljačka zajednica“, koja „ne poseduje sopstvenu volju niti strategiju“, navodi Aleksandra Prokopenko.
Kao rezultat Putinovog planskog građenja apolitičnog sistema vlasti tokom poslednjih četvrt veka, državna uprava je postala „operativni aparat, prazna ljuštura, sposobna da izvršava funkcije, ali ne i da oblikuje smisao i politički pravac“.
Zbog toga ona očekuje da će nakon septembarskih izbora za Državnu dumu ograničenja na internetu ponovo biti pooštrena.
Još jedan bivši visoki zvaničnik priznao je za FT da i dalje ne može da sakrije zaprepašćenje kada gleda nedavne promene.
Prema njegovim rečima, pre samo tri godine izraz „kineski internet“ u Rusiji je zvučao gotovo kao uvreda zbog ograničenja koja Peking nameće. Ali nedavno, nakon povratka iz Kine, shvatio je: „U poređenju sa Rusijom internet u Kini je jednostavno fantastičan. Odeš tamo i možeš slobodno da dišeš“.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


