Kakva je uloga kardinala u Katoličkoj crkvi?

Visoki crkveni dostojanstvenik

Kardinal (od latinskog cardinalis) visoki je dostojanstvenik Katoličke crkve, kojeg bira papa i dužnost mu je pomagati u upravljanju. Glavne odele Kurije (svojevrsne vatikanske vlade) uglavnom vode kardinali. Tačna titula im je “kardinal Svete rimske crkve” (Sanctæ Romanæ Ecclesiæ cardinalis), piše Al Džazira.

Ujedinjeni unutar Kardinalskog zbora kojim predsjedava dekan, trenutno 91-godišnji Italijan Giovanni Battista Re, čine najvišu sferu Katoličke crkve.

Budući da je kardinal titula, a ne služba, mnogi od njih su biskupi neke biskupije u svetu, dok oni koji obavljaju dužnosti u Kuriji žive u Rimu.

Biraju papu

Ukupno ima 252 kardinala, ali samo će njih 135 mlađih od 80 godina biti pozvano na učestvovanje u konklavi. Dvojica od njih već su odustala zbog bolesti, prenosi Hina.

Kardinali izbornici imaju težak zadatak izbora novog pape u slučaju smrti aktuelnog pape ili njegove ostavke. Kardinali se sastaju u Sikstinskoj kapeli u Vatikanu, poštujući vrlo strogu ceremoniju i pravila.

Stvaranje kardinala

Kardinali se “stvaraju” (izraz iz rimskog prava koji znači znači da dostojanstvo proizlazi iz njih samih i nije namenjeno popunjavanju upražnjenog mesta ili funkcije) papinim dekretom objavljenim pred Kardinalskim zborom koji se sastaje na konzistoriju, a smatraju se “muškarcima izvanrednima po svojoj doktrini, moralu, pobožnosti i razboritosti u vođenju poslova”.

Kaže se da je imenovana osoba “uzdignuta u kardinalski purpur”.

Purpurna boja kardinala

Karakteristična oznaka kardinala je crvena boja (zvana “kardinalski purpurna”), boja Rimskog senata, moći, prestiža i autoriteta, koja podsjeća na krv koju je Krist prolio tokom svoje muke.

Kardinali nose prsten, tradicionalno sa safirom, a čak i ako nisu primili biskupsko posvećenje – koriste pektoralni križ, štap i mitru.

Politička nominacija

Imenovanje kardinala je politički pokazatelj aktuelnog pontifikata i izbora sledećeg pape.

Papa Franjo je u svom pontifikatu naglasio važnost imenovanja kardinala s “periferije” katoličkog sveta, na primjer iz Azije.

Ukidanje privilegija

Kardinali, s titulom “eminencija”, svugde imaju prednost osim u prisutnosti pape i mogu obavljati papinsku službu u svim crkvama izvan Rima. Mogu biti i pokapani u crkvama.

Drugi vatikanski koncil značajno je smanjio privilegije najvišim prelatima, na primer ukidanjem mogućnosti rezervacije celog kupea pri putovanju vozom.

Koncil je, takođe, ukinuo obavezu da kardinal boravi u palači s barem jednom prestolnom dvoranom i čekaonicom, kao i dva odvojena stubišta, jednim plemićkim i jednim za poslugu.

Papa Franjo je 2023. odlučio ukinuti pogodnosti u pogledu stanovanja koje su prethodno uživali kardinali i visoki dužnosnici Svete stolice, uključujući njihovo oslobođenje od plaćanja najamnine.

Dve godine ranije, papa iz Argentine je već smanjio plaće kardinalima, prelatima i voditeljima dikasterija zbog uticaja pandemije Covid-19 na finansije Svete stolice.