Rusiji municija, Severnoj Koreji hrana: Zašto bi Kim i Putin želeli da se sretnu? 1foto EPA-EFE/KCNA

Severnokorejski lider Kim Džong Un mogao bi da otputuje u Rusiju na samit sa predsednikom Vladimirom Putinom, rekao je američki zvaničnik, piše Al Džazira.

Eventualno putovanje značilo bi produbljivanje saradnje, pošto su dva izolovana lidera u odvojenim sukobima sa Vašingtonom.

Američki zvaničnici su takođe rekli da Rusija nastoji da kupi municiju od Severne Koreje kako bi popunila rezerve iscrpljene ratom u Ukrajini.

Zauzvrat, kažu stručnjaci, Severna Koreja će verovatno želeti zalihe hrane i energije i transfer sofisticirane tehnologije oružja.

Sastanak sa Putinom bio bi prvi Kimov samit sa stranim liderom otkako je Severna Koreja zatvorila svoje granice u januaru 2020. Prvi put su se sastali u aprilu 2019, dva meseca nakon što je Kimova nuklearna diplomatija sa tadašnjim predsednikom SAD Donaldom Trampom propala.

Evo naznaka šta bi Kimov mogući susret sa Putinom mogao da znači.

Šta Rusija hoće od Severne Koreje?

Od prošle godine, američki zvaničnici sumnjaju da Severna Koreja isporučuje Rusiji artiljerijske granate, rakete i drugu municiju, od kojih su većina verovatno kopije municije iz sovjetskog doba.

Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu otputovao je u Pjongjang u julu i zatražio od Kima da pošalje još municije u Rusiju, prema američkim zvaničnicima.

„Rusiji su hitno potrebne [ratne zalihe]. Ako ne, kako bi ministar odbrane moćne zemlje u ratu mogao da dođe u malu zemlju kao što je Severna Koreja?“, upitao je Kim Taevoo, bivši šef Korejskog instituta za nacionalno ujedinjenje u Seulu.

On je rekao da je Šojgu bio prvi ruski ministar odbrane koji je posetio Severnu Koreju od raspada SSSR-a 1991. godine.

Pavel Felgenhauer, vojni i vojni analitičar, rekao je za Al Džaziru da je Pjongjang u idealnoj poziciji da snabdije Rusiju oružjem.

„Severna Koreja nije izašla iz Hladnog rata. I dalje ima tu proizvodnju i ima iste sovjetske/ruske kopije, tako da to zapravo može Rusiji dati stvari koje su potrebne ruskoj vojsci na prvoj liniji fronta“, rekao je Felgenhauer.

Kupovina municije od Severne Koreje bila bi kršenje rezolucija Ujedinjenih nacija koje podržava Rusija, a koje zabranjuju svu trgovinu oružjem sa izolovanom zemljom.

Ali sada kada se suočava sa međunarodnim sankcijama i kontrolom izvoza zbog rata u Ukrajini, Rusija traži oružje od drugih zemalja pod sankcijama, kao što su Severna Koreja i Iran.

Severna Koreja ima velike zalihe municije, ali Cha Du Hieogn, analitičar sa Instituta za političke studije Asan u Seulu, sumnja da li može brzo da pošalje značajne količine u Rusiju jer uska kopnena veza između zemalja može da podnese samo ograničenu količinu železnički saobraćaj.

Šta Kim želi zauzvrat?

Kimovi prioriteti bi bili isporuka pomoći, prestiž i vojna tehnologija, kažu stručnjaci.

„To bi bio dogovor na koji će dobiti oboje, jer je Putin stjeran u ćošak iscrpljenim inventarom oružja, dok se Kim suočava sa pritiskom trilateralne saradnje Južne Koreje, SAD i Japana“, kaže Nam Sung-vook, bivši direktor Institut za strategiju nacionalne bezbednosti, istraživački centar koji vodi južnokorejska obaveštajna agencija.

„Njihove potrebe su sada savršeno usklađene.

Zatvaranje granica iz doba pandemije ostavilo je Severnu Koreju u teškom ekonomskom stanju, a Kim će verovatno tražiti hranu i energiju da reši probleme.

Bong Jangšik, naučni saradnik na Institutu za severnokorejske studije Univerziteta Jonsej, rekao je da je sporazum o oružju za hranu verovatan ako do sastanka dođe.

„Sama činjenica da je samit potreban ovim zemljama da bi se finalizirala razmjena znači da postoji mnogo detalja koje treba dotjerati i dogovoriti na najvišim nivoima vlasti“, rekao je Jangšik za Al Džaziru.

„Najverovatniji scenario bi bio da Rusija pruža pomoć u hrani i da Severna Koreja nastavi da bude aktivna u razmatranju sporazuma o oružju sa Rusijom“, rekao je on.

Kim će verovatno govoriti i o proširenju odnosa sa Moskvom kao znaku da zemlja prevazilazi godine izolacije. Severnokorejski lideri dugo su cenili sastanke licem u lice sa svetskim liderima kao znak međunarodnog značaja, kao i u svrhe domaće propagande.

Kim takođe verovatno traži rusku tehnologiju kako bi podržao svoje planove za izgradnju visokotehnoloških sistema naoružanja, kao što su moćne rakete dugog dometa, hipersonično balističko oružje, podmornice na nuklearni pogon i špijunski sateliti, rekao je Hong Min, analitičar iz Korejskog instituta za nacionalno Ujedinjenje u Seulu..

Nije jasno da li bi Rusija bila voljna da Severnoj Koreji obezbedi napredne tehnologije vezane za nuklearno oružje i rakete ICBM, rekao je Ča.

Rusija je uvek strogo čuvala svoje najvažnije tehnologije naoružanja, čak i od ključnih partnera poput Kine, rekao je on.

Koliko bi se dve zemlje mogle približiti?

Takođe je nejasno dokle bi Kimova i Putinova vojna saradnja mogla ići, ali svaki znak odmrzavanja odnosa zabrinuće rivale poput SAD i Južne Koreje.

Rusija nastoji da uguši ukrajinsku kontraofanzivu i produži rat, dok Severna Koreja nastavlja rekordnim tempom raketnih testova u znak protesta protiv poteza SAD da ojača svoje vojne saveze sa Južnom Korejom i Japanom.

Šojgu je u ponedeljak rekao novinarima da Rusija i Severna Koreja razmatraju mogućnost bilateralnih vojnih vežbi. Ranije je južnokorejska obaveštajna agencija rekla zakonodavcima da je Šojgu, izgleda, predložio trilateralnu vežbu koja uključuje Kinu.

Međutim, ovo bi bile prve zajedničke vojne vežbe Severa sa stranom zemljom od kraja Korejskog rata 1950-53. Zemlja je izbegavala obuku sa stranim vojskama u skladu sa svojom zvaničnom filozofijom „čuče“ ili „samodovoljnosti“.

Felgenhauer je rekao da je „moguće“ da Putin poseti Vladivostok sledeće nedelje na ekonomskom forumu i sastane se sa severnokorejskim liderom na marginama.

„Trenutno se čini da odnosi Moskve i Pjongjanga cvetaju, obe strane imaju šta da ponude jedna drugoj, a obe strane su pod pritiskom Zapada i sankcijama, tako da izgledaju kao prirodni saveznici“, rekao je on.

Kim Taevoo je rekao da bi proširenje bezbednosne saradnje između Južne Koreje, SAD i Japana moglo da podstakne Kim Džong Una da razbije taj tabu i po prvi put održi vežbe sa Rusijom i Kinom.

Ali Nam, koji je sada profesor na Univerzitetu u Koreji, rekao je da je malo verovatno da će Severna Koreja prihvatiti ponudu jer bi to moglo da je učini još više zavisnom od Kine i Rusije.

Park Von Gon, profesor na ženskom univerzitetu Evha u Seulu, rekla je da je prerano za predviđanje šta bi Kimova diplomatija mogla postići, osim pokazivanja prkosa prema SAD.

U svakom slučaju, Severna Koreja i Rusija moraju da pokažu da rade zajedno, da jačaju ovu saradnju“, rekao je Park.

„Jasno je da postoje praktične oblasti saradnje, ali i neki simbolični aspekti koje žele da pokažu SAD.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari