Foto: EPA / CHRISTOPHER NEUNDORFNemačka je ušla u najveće dugove u svojoj istoriji kako bi finansirala investicije. Ali, novac ne stiže tamo gde bi trebalo. Ili stiže presporo. Posebno formiran Investicioni savet upozorava na posledice, piše Dojče Vele.
Osnovni pravac je ispravan, ali nedostaje brzina. Takođe, još uvek suviše malo novca odlazi tamo gde je najpotrebniji. To je zaključak Investicionog saveta, koji je predstavio svoj prvi izveštaj o specijalnom fondu Nemačke vrednom 500 milijardi evra.
Savet je prošle jeseni formirao ministar finansija Lars Klingbajl (SPD) kako bi nezavisni stručnjaci pratili gde zapravo završava toliki novac. U tom telu radi sedam počasnih eksperata, među kojima su preduzetnik Harald Krist, bivša članica uprave firme SAP Sabine Bendik, profesorka An-Kristin Ahlajtner sa Tehničkog univerziteta u Minhenu i bivši gradonačelnik Manhajma Peter Kurc.
Svi su saglasni: u korišćenju specijalnog fonda postoji još mnogo prostora za napredak. Nedostaje sveobuhvatna strategija koja bi jasno pokazala kakvu budućnost Nemačkoj savezna vlada želi da izgradi tim sredstvima.
„Ono što nedostaje jeste zajednička vizija budućnosti koja prevazilazi granice pojedinačnih ministarstava“, kaže Harald Krist, predsednik Saveta.
Drugim rečima: kako bi Nemačka mogla da izgleda u budućnosti i koje su najbolje investicije za ostvarenje te vizije? Investicioni savet postavlja mnoga pitanja. Kada se pogleda dosadašnji tok ulaganja, rezultat još uvek nije zadovoljavajući.
Nedostaju jasni ciljevi i tempo
Tokom prošle godine iskorišćeno je 14 milijardi evra, odnosno 74 odsto sredstava planiranih iz specijalnog fonda. Razlog je, prema Savetu, to što su krediti podignuti relativno kasno, a zakonski okvir usvojen sa zakašnjenjem.
Za 2026. godinu slika je pomešana, objašnjava Krist. U prva četiri meseca isplaćeno je 11,2 milijarde evra, što predstavlja 28 odsto planiranih saveznih sredstava. Prema njegovim rečima, realizacija za sada teče prema planu.
Međutim, svaki potrošeni evro ne znači automatski i napredak u investicijama. Savezne pokrajine su do sada primile svega jedan procenat predviđenih sredstava. To znači da se stvari pomeraju, ali veoma sporo.
Ovo je već mesecima jedna od glavnih tema za ministra finansija. „Razumem nestrpljenje građana, i sam ga često osećam, ali vidim da se promene postepeno osećaju“, izjavio je Lars Klingbajl prilikom predstavljanja izveštaja. „Ovo je generacijski projekat koji traje dvanaest godina.“
Klingbajl se već duže vreme suočava s pitanjem zašto građani još ne vide konkretne rezultate investicija vrednih 500 milijardi evra. Zašto se na mnogim mestima još ne vide građevinske mašine i veliki infrastrukturni radovi koje je ministar često najavljivao u Bundestagu? I da li se uopšte ulaže u prave projekte?
Inovacije moraju imati veći prioritet
Kada govori An-Kristin Ahlajtner, njen ton sugeriše da savezna nemačke vlada trenutno ne investira dovoljno efikasno. Prema njenim rečima, sam novac ne donosi rezultate ako se ne koristi strateški. Posebno u oblasti istraživanja i razvoja sredstva nisu dovoljno koordinisana.
Finansiranje istraživanja dolazi istovremeno iz Fonda za klimu i transformaciju, saveznog budžeta i specijalnog fonda, ali bez jasne zajedničke strategije. „Nesrazmera između onoga što ulažemo i onoga što bismo mogli da postignemo je ogromna“, kaže Ahlajtner.
U 2026. godini samo 2,7 odsto sredstava iz specijalnog fonda usmereno je na istraživanje i razvoj, a i budžet namenjen nauci i istraživanjima smatra premalim.
Opštinama potrebno više novca
Savet takođe preporučuje da se lokalnim samoupravama stavi na raspolaganje više sredstava.
Prema rečima Haralda Krista, upravo su opštine i gradovi odgovorni za veliki deo javnih investicija. On podseća da lokalne vlasti imaju budžetski manjak od 31,9 milijardi evra.
Opštine realizuju oko 40 procenata svih javnih investicija i približno 60 procenata javnih građevinskih ulaganja. Istovremeno, njihov finansijski deficit porastao je tokom 2025. godine na 31,9 milijardi evra.
Prvi privremeni bilans
Izveštaj Investicionog saveta predstavlja prvi međurezultat u praćenju specijalnog fonda od 500 milijardi evra. Do kraja godine Savet će predstaviti novi izveštaj koji bi trebalo da pokaže da li i u kojoj meri će planirana sredstva zaista biti iskorišćena tokom narednih meseci.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


