RSE: Trampov golanski poklon za Netanjahua 1Foto: EPA-EFE ERIK S

Odluka američkog predsednika Donalda Trampa (Trump) da SAD priznaju izraelski suverenitet nad Golanskom visoravni mogla bi otežati mirovni proces na Bliskom istoku.

Ona bi mogla postaviti presedan za druge slučajeve vojnog osvajanja teritorija, ali i pomoći izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu na predstojećim parlamentarnim izborima, ocene su svetskih medija koje danas prenosi Radio slobodna Evropa (RSE).

Britanski Fajnenšel tajms ocenjuje da je tom odlukom Tramp dodatno obesmislio svoje obećanje da će doneti „konačni dogovor“ za okončanje arapsko-izraelskog sukoba, ali i postavio „opasan presedan“ s mogućim posledicama daleko izvan regiona Bliskog istoka. List ističe da se time „kompromituje pozicija Zapada, na primer, o ruskoj aneksiji Krima“.

Rezolucija Saveta bezbednosti UN 242 doneta nekoliko meseci pošto je Izrael proglasio pobedu u Šestodnevnom ratu 1967, koja naglašava „neprihvatljivosti sticanja teritorije ratom“, bila je srž potonjih razgovora o arapsko-izraelskom sukobu, ali je Tramp još jednom pokazao bezobzirno nepoštovanje medjunarodnih normi, piše britanski list.

Američki Volstrit džornal (The Wall Street Journal) u uredničkom komentaru piše da je američka odluka o Golanskoj visoravni „principijelna podrška savezniku i realistična u priznavanju Bliskog istoka takav kakav jeste“.

Uz ocenu da je Trampovu spoljnopolitičku doktrinu „principijelnog realizma“ teško razlučiti ili definisati njegovom Tviter politikom, uticajni konzervativni list posle Trampove najave prošle nedelje napisao je da je odluka o Golanskoj visoravni „zasnovana na nečemu mimo ličnih impulsa i ima smisla za američke i izraelske interese“.

Njujork tajms (The New York Times) ocenjuje da je Tramp odlukom o Golanu „napravio kontroverzu gde ne bi trebalo da postoji“, dodajući da je pritisak na Izrael da okonča okupaciju na Golanu oslabio s početkom sirijskog rata 2011. i intervencijom iranskih i ruskih snaga koje podržavaju Asadov režim.

I Vašington post (The Washington Post) navodi da se odluka o Golanskoj visoravni može posmatrati kroz odnos Trampa i Netanjahua i da je to još jedan primer kako dva desničarska lidera medjusobno jačaju svoje pozicije.

Mada kritičari upozoravaju da Tramp postavlja problematičan novi presedan koji bi mogao opravdati druge zemlje u širenju svojih teritorija osvajanjem, to je sekundarno u odnosu na drugi imperativ – „isporučivanje ‘političkog poklona’ Netanjahuu“ koji se suočava s teškom borbom uoči izbora 9. aprila, ocenjuje se u tekstu vašingtonskog lista.

Blumbergov (Bloomberg) kolumnista Leonid Beršidski ukazuje da se saveznici ruskog predsednika Vladimira Putina i kritičari Donalda Trampa poigravaju vezama izmedju američkog priznavanja Golanske visoravni kao dela Izraela i priznanja ruske aneksije Krima, ali ocenjuje da je reč o tankoj paraleli i površnoj sličnosti – sirijsku i ukrajinsku teritoriju zauzele su susedne zemlje uz upotrebu vojne sile i obe su anektirane iz strateških razloga.

Izjava američkog državnog sekretara Majka Pompea (Mike Pompeo) koja je trebalo da ospori vezu izmedju Golana i Krima, samo je poslužila za jačanje poredjenja, piše Beršidski, citirajući portparolku ruske diplomatije Mariju Zaharovu koja je rekla da je posle Pompeove izjave o zaštiti bezbednosne situacije Izraela trebalo „automatski uslediti“ priznanje Krima, gde je u pitanju zaštita ruskih bezbednosnih interesa, prenosi RSE.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari