CNN analizira: Rusija gubi u Ukrajini, Si Đinping je to primetio, trebalo bi i Tramp 1EPA/MANUEL BRUQUE

Tokom razgovora prošle nedelje sa predsednikom Donaldom Trampom u Pekingu, kineski predsednik Si Đinping navodno je primetio da bi ruski lider Vladimir Putin jednog dana mogao da zažali zbog invazije na Ukrajinu, piše CNN.

Novi trendovi na bojnom polju sugerišu da je u pravu. To otvara novu šansu za Trampovu diplomatiju da okonča rat ali uz drugačiji pristup od onoga koji je ranije pokušavao.

Trendovi sada idu u korist Ukrajine, navodi se.

Putin je nadao da će 2026. godina biti trenutak kada će njegove snage – oslonjene na prednost u brojnosti i ljudstvu – probiti front i zauzeti sporne oblasti na istoku Ukrajine. To se nije dogodilo.

Do sada je Ukrajina, a ne Rusija, ostvarila neto teritorijalne dobitke ove godine, uz istovremeno nanošenje velikih gubitaka ruskim invazionim snagama.

Zapadne procene sada govore da ruski gubici dostižu ili premašuju 30.000 do 40.000 poginulih i ranjenih mesečno što je izuzetno visok nivo iscrpljivanja bez teritorijalnih dobitaka.

Ukupni ruski gubici od početka invazije široko se procenjuju na znatno preko milion i premašuju sposobnost Rusije da ih nadoknadi.

Pritisak postaje vidljiv i unutar same Rusije

Ovih dana je čak i jedan član ruskog parlamenta javno upozorio da ruska ekonomija možda neće moći neograničeno da izdrži dugotrajan rat, navodeći rastuće troškove odbrane i sve veće ekonomske poremećaje.

Sam Putin je nedavno rekao da bi rat mogao da se „približava kraju“ – što je iznenađujuća izjava od lidera koji je sukob više puta opisivao kao egzistencijalnu borbu koja zahteva neograničene žrtve.

Ukrajinski dronovi – multiplikator snage

Ukrajina danas ne izgleda kao država koja se brani i pokušava da preživi, već kao vojni inovator koji preoblikuje prirodu ratovanja kroz masovno proizvedene autonomne sisteme.

To je preokrenulo početnu pretpostavku da će ruska prednost u ljudstvu sama po sebi biti presudna. Duž linija fronta, Ukrajina je sada uspostavila „zonu ubijanja“ od 10 do 15 kilometara u kojoj Rusija ne može da napreduje bez izloženosti stalnim napadima dronova.

Ukrajinski dronovi sada redovno pogađaju duboko u teritoriji Rusije, ciljajući vojne aerodrome, fabrike, energetsku infrastrukturu, skladišta municije i logističke centre.

Sposobnost ukrajinskih dronova da dosegnu Moskvu navodno je doprinela Putinovom interesovanju za privremeni prekid vatre tokom obeležavanja Dana pobede u prestonici kako bi se omogućila parada bez pretnje da će se dronovi pojaviti niotkuda i pokvariti spektakl.

U jednom priznanju da Ukrajina sada može da gađa i Moskvu, ruska državna novinska agencija je ove nedelje izvestila o jednom od najvećih ukrajinskih napada dronovima u blizini prestonice.

Ovi napadi sada primoravaju Rusiju da premešta avione, utvrđuje infrastrukturu i sve više resursa usmerava na odbranu sopstvene teritorije. U vojnom smislu, Ukrajina širi prostor sukoba i povećava troškove rata za Moskvu, dok se istovremeno Rusija bori da ostvari bilo kakav napredak na ratištu u Ukrajini.

Putin se suočava sa strateškim porazom

Ofanzivni ratovi se na kraju ne procenjuju po linijama na mapi, već po tome da li su ostvarili političke ciljeve zbog kojih su pokrenuti.

Putinovi ratni ciljevi u trenutku invazije uključivali su potpunu potčinjenost Ukrajine, slabljenje NATO-a kao saveza i vraćanje Rusije kao dominantne evroazijske sile. Ti ciljevi su za Moskvu sve nedostižniji.

Bojno polje i ishod rata sada su fokusirani na region Donbasa u istočnoj Ukrajini, bez realne mogućnosti da ruske snage zauzmu Kijev što je Putinov početni cilj.

NATO, uprkos retoričkim kritikama Donalda Trampa, danas je veći nego kada je Rusija izvršila invaziju. Finska i Švedska su se pridružile savezu i, moglo bi se reći, jači, uz povećanje potrošnje za odbranu u evropskim prestonicama NATO-a.

Zbog toga, uprkos ogromnim i rastućim gubicima Rusije, Vladimir Putin ima malo toga da pokaže kao rezultat rata u Ukrajini, a trendovi deluju kao da se iz meseca u mesec pogoršavaju.

Si Đinping proučava moć i čeka

Navodno zapažanje Si Đinpinga važno je ne samo zbog onoga što bi moglo da govori o Rusiji, već i zbog onoga što bi Kina mogla da uči o samom ratovanju i o sopstvenim planovima za Tajvan.

Iako je Narodno oslobodilačka armija dobila nalog da bude spremna za operaciju zauzimanja Tajvana do 2027. godine, njene snage nisu prošle borbeno iskustvo, dok Ukrajina pokazuje koliko je teško postići brzi politički slom protiv odlučnog branioca.

Tokom narednih šest meseci, Si će analizirati ove trendove i procenjivati prednosti i slabosti u vezi sa svojim krajnjim planovima prema Tajvanu.

Sjedinjene Države imaju priliku da dodatno učvrste Siovu opreznost. Njihova komparativna prednost leži u savezima i sposobnosti da mobilišu partnere sa sličnim interesima u zajedničku odbranu.

Pametan potez u ovom trenutku jeste jačanje NATO-a i podrške Ukrajini, kako bi se pokazalo Putinu da nema šanse da ponovo preuzme inicijativu, i Siju da bi svaki potez prema Tajvanu naišao na koordinisan odgovor.

Trampova prilika

Donald Tramp je u više navrata isticao da mu je cilj u vezi sa Ukrajinom da se rat završi diplomatskim sporazumom. Takav sporazum bi verovatno zahtevao određene teritorijalne ustupke od strane Ukraine, uz neki oblik bezbednosnih garancija za Ukrajinu kako bi se odvratile buduće akcije Moskve.

Međutim, diplomatija je zapela jer Ukrajina nije spremna da se odrekne teritorije za koju veruje da je može vojno odbraniti, dok Russia odbija dogovor bez teritorije koju smatra da može da osvoji na bojnom polju.

Pregovori retko uspevaju kada obe strane veruju u svoju prednost i kada vreme radi u korist njihovih dugoročnih ciljeva.

Pretpostavka koja stoji iza Trampove diplomatije (zasnovane na njegovim sopstvenim izjavama) bila je da Ukrajina, kao slabija strana, mora da pravi ustupke ili će izgubiti rat na terenu. Ta pretpostavka je, iako je ranije bila diskutabilna – sada pogrešna.

Nove okolnosti na frontu otvaraju novu šansu za uspeh diplomatije. Ukrajina je sada sigurnija u svoju odbranu i manje zavisi od obećanja iz Vašingtona za buduću zaštitu. Rusija se suočava sa rastućim gubicima i ekonomskim pritiscima bez izgleda za proboj. Time se pregovaračka pozicija menja.

Poslednja formalna runda pregovora uz posredovanje SAD održana je u februaru. Od tada je bilo malo aktivnosti, ali to bi se uskoro moglo promeniti.

Za Trampa, najbolja šansa da okonča rat sada ne leži u pretpostavci ukrajinske slabosti, već u prepoznavanju rastuće ranjivosti Rusije. Sada postoji poluga da se nametne dogovor prihvatljiv za Ukrajinu i Vašington bi to trebalo da iskoristi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari