Savet Federacije usvojio: Putinu dozvoljeno da započne ratove kako bi "zaštitio" Ruse u inostranstvu 1Foto: EPA

Savet Federacije je na današnjoj usvojio zakon koji značajno proširuje ovlašćenja predsednika Vladimira Putina u korišćenju oružanih snaga u inostranstvu, prenosi Interfaks.

Reč je o zakon o ekstrateritorijalnoj upotrebi formacija Oružanih snaga Rusije radi zaštite Rusa.

Zakon stupa na snagu 10 dana od dana njegovog zvaničnog objavljivanja.

Prema dokumentu koji je prošle nedelje jednoglasno podržala Državna duma, Vladimir Putin će ubuduće moći da angažuje vojsku radi „zaštite građana Ruske Federacije“ u slučaju njihovog „hapšenja, zadržavanja, krivičnog ili drugog gonjenja“ u inostranstvu, podseća Moskovski tajms (The Moscow Times).

Reč je o slučajevima kada su Rusi uhapšeni u inostranstvu od strane sudova koji „imaju ovlašćenja bez učešća Ruske Federacije“, kao i međunarodnih sudskih organa koje Rusija ne priznaje, navodi se u obrazloženju zakona.

Odgovarajuće izmene unose se u savezne zakone „O državljanstvu“ i „O odbrani“. U njihovoj važećoj verziji predsednik ima pravo da pošalje trupe u inostranstvo u slučaju da države ili međunarodni organi donose odluke koje su „suprotne interesima Ruske Federacije“ ili „osnovama javnog pravnog poretka“ u Rusiji.

U izveštaju Odbora Saveta Federacije za odbranu i bezbednost naglašava se da nova verzija predviđa „mogućnost angažovanja Oružanih snaga Ruske Federacije za izvršavanje zadataka uz korišćenje oružja i za svrhe koje nisu njihova osnovna namena, radi zaštite građana Ruske Federacije“, po odluci predsednika Ruske Federacije.

Pored toga, po odluci predsednika Rusije, neophodne mere za zaštitu takvih građana moraće da primenjuju i organi državne vlasti Ruske Federacije u okviru svojih nadležnosti.

Ruske vlasti su odlučile da prošire ovlašćenja Putina za korišćenje vojske u inostranstvu nakon niza upozorenja vodećih NATO država da se Kremlj priprema za rat sa jednom ili više evropskih zemalja.

Šef nemačke obaveštajne službe BND upozorio je na rizik ruske provokacije u baltičkim državama po scenariju aneksije Krima, dok je u februaru danska obaveštajna služba saopštila da je Rusija sposobna da započne veliki rat u Evropi u roku od pet godina.

Američka obaveštajna služba je u martu 2026. upozorila da bi Putin mogao da pređe na „svesnu eskalaciju“ sukoba u Ukrajini, uključujući i direktan sukob sa NATO-om, pa čak i pretnju upotrebom nuklearnog oružja.

Prema podacima obaveštajne službe Holandije, Kremlju bi trebalo oko godinu dana da prikupi dovoljno snaga za „regionalni konflikt“ sa NATO-om. Po proceni obaveštajne službe Holandije, cilj mogućeg napada Rusije ne bi bio vojni poraz NATO-a, već „politički razdor kroz ograničena teritorijalna osvajanja“. Ne isključuje se ni mogućnost nuklearnog šanta radi postizanja tog cilja.

„Nulta faza“ priprema za takav rat u Rusiji je već počela, naveli su u oktobru eksperti Instituta za proučavanje rata (ISW). To, prema njihovoj oceni, uključuje reorganizaciju vojnih okruga na zapadnoj granici zemlje, izgradnju vojnih baza na granici sa Finskom, kao i diverzije, ometanje sistema elektronskog ratovanja, GPS ometanje, podmetanje požara i provokacije u vazduhu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari