kim džong un i vladimir putinFoto: EPA-EFE/JEON HEON-KYUN

Severna Koreja je tokom prošle godine poslala ruskoj strani vojnike i milione komada municije, uključujući rakete i projektile, navodi se u novom izveštaju međunarodnog nadzornog tela, koji detaljno prikazuje koliko je Pjongjang pomogao Moskvi da „teroriše“ stanovništvo Ukrajine tokom trogodišnjeg rata, prenosi CNN.

Izveštaj je u četvrtak objavio Multilateralni tim za nadzor sankcija (MSMT), inicijativa sastavljena od 11 članica Ujedinjenih nacija, osnovana nakon što je Rusija prisilila na raspuštanje prethodnog UN panela koji je nadgledao sprovođenje sankcija protiv Severne Koreje.

Iako su neki nalazi tima već dobro dokumentovani kao što je slanje severnokorejskih vojnika da se bore za Rusiju izveštaj prikazuje zapanjujući obim i razmere oružja koje je Pjongjang poslao od početka ruske invazije na Ukrajinu.

To uključuje do devet miliona komada artiljerijske municije u 2024, više od 11.000 vojnika prošle godine i dodatnih 3.000 u prvim mesecima ove godine, lansera raketa, vozila, samohodnih topova i drugih vrsta teške artiljerije kao i najmanje 100 balističkih raketa „koje su potom lansirane u Ukrajinu kako bi uništile civilnu infrastrukturu i terorisale naseljena područja kao što su Kijev i Zaporožje“, navodi se u izveštaju.

„Ovi oblici nezakonite saradnje između Severne Koreje i Rusije doprineli su sposobnosti Moskve da poveća raketne napade na ukrajinske gradove, uključujući ciljana gađanja kritične civilne infrastrukture“, navodi izveštaj.

Zauzvrat, Rusija je Severnoj Koreji obezbedila različite vredne komade naoružanja i tehnologije, uključujući opremu za protivvazdušnu odbranu, protivvazdušne rakete, sisteme za elektronsko ratovanje i rafinisanu naftu, navodi se u izveštaju.

Moskva je takođe pružila povratne informacije o balističkim raketama Pjongjanga, pomažući u poboljšanju performansi vođenja raketa, piše dalje.

Ove aktivnosti „omogućavaju Severnoj Koreji da finansira svoje vojne programe i dalje razvija svoje balističke raketne programe, koji su sami po sebi zabranjeni u više rezolucija Saveta bezbednosti UN i da stekne direktno iskustvo u savremenom ratovanju,“ navodi se u izveštaju.

Izveštaj kaže da su nalazi zasnovani na informacijama država članica MSMT i pozivaju se na dokaze iz Open Source Centre (OSC), britanske neprofitne organizacije koja koristi javno dostupne informacije za istraživanja, kao i Conflict Armament Research (CAR), britanske istraživačke organizacije.

Izveštaj tvrdi da i Rusija i Severna Koreja krše embargo UN na oružje i prenose oružje i vojnu opremu preko aktera i mreža koje izbegavaju sankcije. Dodaje se da će verovatno nastaviti vojnu saradnju „bar u narednoj budućnosti“.

U zajedničkom saopštenju, zemlje članice MSMT – Australija, Kanada, Francuska, Nemačka, Italija, Japan, Holandija, Novi Zeland, Južna Koreja, Velika Britanija i Sjedinjene Države, pozvale su Severnu Koreju da „se uključi u smislenu diplomatiju“.

Zapadne vlade sve su zabrinutije zbog dugoročnih posledica, koje deluju kao produbljivanje strateškog partnerstva između ove dve zemlje.

U poslednjim mesecima, SAD su upozorile da bi Rusija mogla uskoro da deli naprednu svemirsku i satelitsku tehnologiju sa Severnom Korejom u zamenu za nastavak podrške ratu u Ukrajini.

Ruski predsednik Vladimir Putin je u aprilu prvi put priznao da su severnokorejski vojnici učestvovali u borbama za povraćaj ruskog teritorija nakon ukrajinskog prodora u Kursk region prošle godine. Severna Koreja je takođe u aprilu po prvi put potvrdila prisustvo svojih trupa tamo.

Iako su severnokorejske trupe bile raspoređene u Kursku barem od novembra, povučene su sa fronta u januaru nakon izveštaja o velikim gubicima, saopštili su ukrajinski zvaničnici.

Obe zemlje negiraju da Pjongjang snabdeva Moskvu oružjem, uprkos ogromnim dokazima. Međutim, u okviru istorijskog sporazuma o odbrani potpisanog prošle godine, obe su se obavezale da će koristiti sve raspoložive resurse da pruže neposrednu vojnu pomoć ukoliko jedna od njih bude napadnuta.

U poslednjih nekoliko nedelja, saveznici Ukrajine su ukinuli zabranu Kijevu da ispaljuje rakete dugog dometa na Rusiju, nakon današnjih masovnih vazdušnih napada Rusije na ukrajinsku prestonicu i druge regione, dok SAD rastuće izražavaju frustraciju zbog Putina i izostanka mirovnog sporazuma.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari