"Uradio sam nešto glupo": Tramp pred složenom realnošću skupog i nepopularnog rata u Iranu 1Foto: EPA/ABEDIN TAHERKENAREH

Dva meseca nakon rata u Iranu, američki predsednik Donald Tramp se suočava sa složenom stvarnošću sukoba koji se pokazao skupim, duboko nepopularnim i bez jasnog krajnjeg ishoda.

Energetska tržišta su u haosu. Pentagon je izneo svoju prvu javnu procenu troškova rata: 25 milijardi dolara do sada. Ključni republikanci u Kongresu postaju nestrpljivi. A Tramp se obrušava na strane saveznike, poput Nemačke, koji ne pokazuju interesovanje da se pridruže sukobu, piše Njujork Tajms.

Govoreći pred pristalicama u petak, Tramp je insistirao da ne žali zbog svoje odluke.

„Uradio sam nešto što je, ne znam, možda glupo, hrabro, ali i pametno“, rekao je Tramp u Vilidžis, zajednici penzionera u izrazito republikanskom području. „Ponovo bih to uradio“.

Ipak, njegove ranije prognoze o relativno kratkom sukobu sa minimalnim ekonomskim posledicama počinju da se urušavaju.

Tramp je više puta branio rat, koji je započeo zajedno sa Izraelom 28. februara, i rekao da je imperativ da Iran nikada ne dobije nuklearno oružje. Sjedinjene Države i Izrael su uništavali vojne ciljeve i ubili visoke iranske lidere – uključujući vrhovnog vođu – ali vlast u Iranu i dalje je sposobna da nanese štetu SAD.

Kako se sukob nastavlja, Tramp poziva Amerikance da „zadrže perspektivu“, navodeći duge ratove u Vijetnamu i Iraku kako bi sugerisao da američko učešće u Iranu „uopšte nije tako dugo“.

Samo tri nedelje ranije, Tramp je rekao da je Iran prihvatio sve njegove zahteve i nagovestio da je proboj blizu. Iran bi sarađivao sa SAD na uklanjanju obogaćenog uranijuma, cene energije bi pale, a rastuća globalna kriza sa mogućim ozbiljnim političkim posledicama bi se smirila.

Ništa od toga se nije dogodilo.

Tramp šalje pomešane poruke o budućnosti rata, tvrdeći da Iran želi dogovor, ali i da je rukovodstvo u Teheranu toliko „rascepkano“ da je teško utvrditi ko donosi odluke. Takođe je rekao da nema smisla slati izaslanike na 18-časovne letove radi pregovora koji možda neće uspeti.

U petak je, nakon što je rekao da nije zadovoljan najnovijim iranskim predlogom za ponovno otvaranje Ormuskog moreuza, Tramp izjavio: „Iskreno, možda je bolje da uopšte ne pravimo dogovor. Hoćete da znate istinu? Jer ne možemo da dozvolimo da ovo traje“.

U subotu je delovalo da dodatno pojačava stav, rekavši na društvenim mrežama da razmatra najnoviji iranski predlog, ali da „ne može da zamisli da bi bio prihvatljiv“.

Za sada se čini da su dve strane zaključane u testu volje. Vašington je održao blokadu iranskih brodova, dok Iranci odbijaju da pristanu na Trampove zahteve da predaju obogaćeni uranijum. U subotu je jedan visoki iranski general izjavio da je moguća obnova sukoba između Irana i Sjedinjenih Država, prema izveštaju agencije Fars.

Tramp je takođe priznao da bi vojni udari mogli ponovo početi. On je u subotu na Floridi rekao novinarima da je nastavak vojnih napada u Iranu moguć, ali nije želeo da iznosi detalje. „Ali znate, to je mogućnost koja se može desiti“, rekao je.

Očekuje se da će Ormuski moreuz ostati efektivno zatvoren nedeljama, što povećava mogućnost dugotrajnog visokog nivoa cena energije. Uprkos Trampovim tvrdnjama da će cene goriva uskoro pasti, ministar energetike Kris Rajt je prošlog meseca priznao da bi one mogle ostati visoke tokom ostatka godine.

Zatvaranje moreuza takođe komplikuje Trampovu visoko rizičnu posetu Kini za dve nedelje. Predsednik Si Đinping je zahtevao da Sjedinjene Države ponovo otvore ovaj plovni put kroz koji Kina uvozi oko trećinu svoje nafte i gasa.

Rat je produbio Trampove nesuglasice sa globalnim saveznicima. Nakon što je nemački kancelar Fridrih Merc rekao da je Tramp „ponižen“ zbog rata s Iranom, Tramp je oštro reagovao, a njegova administracija je najavila povlačenje hiljada vojnika iz Nemačke. Nagovestio je da bi isto mogao da uradi i za Italiju i Španiju, koje su se takođe distancirale od rata.

Predsednik je odbio da zatraži od Kongresa odobrenje za nastavak rata, iako je u petak istekao zakonski rok od 60 dana. Administracija tvrdi da takvo odobrenje nije potrebno jer je prekid vatre praktično zaustavio „sat“.

Samo nekoliko sati nakon što je pismo poslato Kongresu, predsednik je osporio sopstveni argument.

„Znate, mi smo u ratu“, rekao je Tramp na Floridi. „Jer mislim da ćete se složiti da ne možemo dozvoliti da luđaci imaju nuklearno oružje“.

Neki republikanci su odbacili argument o „zaustavljenom satu“, dok rastu zabrinutosti zbog troškova rata, svega šest meseci pre međuizbora na kojima se očekuju gubici republikanaca. Početkom nedelje, zvaničnici Pentagona saopštili su da je rat do sada koštao 25 milijardi dolara – otprilike koliko i proširenje subvencija za Obamacare koje su bile u centru produžene blokade vlade prošle godine.

Tramp je odgovorio ponavljajući više puta – uključujući i na državnoj večeri sa kraljevskom porodicom i u govoru o poreskim rezovima na Floridi – da je rat vredan svakog rasta cena goriva ako to znači zaustavljanje iranskih nuklearnih kapaciteta.

Međutim, većina anketa pokazuje da je rat nepopularan među Amerikancima.

Metju Bartlet, republikanski strateg i bivši zvaničnik Stejt departmenta koji je radio u prvoj Trampovoj administraciji, rekao je da nedosledne poruke verovatno neće zadovoljiti birače.

„Poruke su bile više od haosa“, rekao je Bartlet. „Vredi napomenuti da se ove nedelje politički, ekonomski, pa čak i diplomatski aspekti i dalje pogoršavaju. Trend je bio silazni na svim frontovima i to nije dobro dok ulazimo u još jednu nedelju, pa čak i mesec rata“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari