Trotineti potiskuju pešake 1Foto: EPA-EFE/ ARMANDO BABANI

Brojni gradovi u Nemačkoj su prijavili incidente povezane sa vožnjom električnih trotineta u pijanom stanju naročito reko vikenda.

U Erfurtu je nekoliko policajaca povređeno u tuči koja je izbila dok su pokušavali da zaustave pijanog muškarca na električnom trotinetu. Četiri vozača su povređena u nesreći u Kelnu, a jedan od njih je pijani turista.

Policija u Kopenhagenu je uhapsila 28 osoba samo jednog vikenda jer su vozili električne trotinete pod uticajem kanabisa i alkohola.

Političari u Minhenu traže da se vožnja električnih trotineta ograniči tokom Oktoberfesta.

Vožnja električnih trotineta legalizovana je u Nemačkoj u junu kako bi se smanjilo zagađenje u gradovima.

Kada se radi o ovim vozilima, na njih se primenjuju ista pravila kao i za vožnju automobila.

Mediji su nešto ranije izvestili da je „došao kraj ‘medenog meseca’ na brzinu sklopljenog iznenadnog proekološkog braka Evrope i električnih trotineta. Na to je u podužem tekstu ukazao članak na portalu vesti „Politiko“.

Protiv trotineta su gužve i nebezbednost koju stvaraju na trotoarima, stradanje čak i samih njihovih korisnika, problematični poslovni „jednokratni“ modeli novih firmi koje ih iznajmljuju, kao i dokazi da e-trotineti možda ipak i nisu toliko korisni za okolinu.

Broj e-trotineta brzo je porastao u evropskim gradovima. Pre jedva godinu dana, juna prošle, 2018. godine, američka firma „Lajm“ (Lime) stigla je prva u Pariz, a danas u Evropi postoji 19 kompanija za iznajmljivanje e-trotineta, što je lokalne vlasti zateklo nespremne.

Gradonačelnica Pariza An Idalgo je maja ove godine napala „bezakonje“ pri umnožavanju broja e-trotineta i proglasila ograničenje porasta njihovog broja, a čak je i pozvala kompanije za iznajmljivanje da „zamrznu“ ili smanje svoje flote.

Ubrzo potom, pet kompanija je napustilo Pariz, a broj e-skutera smanjio se sa 20.000 na 15.000, dok je cilj gradonačelnice da ostanu svega dve ili tri takve kompanije. U isto vreme, u Francuskoj je za predstojeću jesen najavljena primena zakona kojim će se gradovima dati nadležnost da uređuju iznajmljivanje električnih trotineta.

Šest specijalizovanih kompanija za iznajmljivanje posluje samo u Briselu, sa ukupnom flotom od 7.000 električnih trotineta, ali od septembra će biti strogo ograničena mesta gde će biti dozvoljeno parkiranje, a slede i druga ograničenja.

Privlačnost tih vozila kao alternativnog prevoznog sredstva oslanja se na to što njihovi korisnici koji ih iznajmljuju, mogu da ih nađu uvek kada su im potrebna što često dovodi do prevelikog broja trotineta koji pregrađuju trotoare i na razne druge načine ometaju pešake.

Kompanije strahuju da će mere poput tih uticati na njihov poslovni model i žongliraju s lokalnim vlastima da ne bi pale u nemilost. Međutim, „biće finansijskih posledica ukoliko smanjimo flotu“, prokomentarisao je za „Politiko“ šef za komunikacije firme „Sirk“ (Circ) za zemlje Beneluksa Daniel Silej.

„Lajm“ i „Bird“ bile su kompanije koje su uvele upotrebu e-trotineta u velike gradske centre. Danas „Lajm“ vredi milijardu dolara, a „Bird“ dve milijarde dolara.

NJihova evropska konkurencija kaže da su one i glavni uzrok „zle krvi“ – kritike svih takvih kompanija zajedno, kao i samih e-trotineta.

U nedavnom izdanju internet-magazina „The Verge“ piše da su zaposleni tih firmi nedovoljno plaćeni. U suštini, to su oni koji sakupljaju električne trotinete ostavljene na raznim mestima po gradu i pune im baterije tokom noći da bi ih ujutro stavili na mesta gde ih građani mogu iznajmiti. To je postupak koji „Lajm“ naziva „berba“. Taj rad se plaća od svega tri do 20 dolara dnevno, zavisno od kompanije i vremena potrebnog za punjenje baterija e-trotineta.

Uporedo su se pojavile i sumnje u korist e-trotineta za životnu sredinu. Nedavno istraživanje koje je u Francuskoj sprovela kompanija „6-T konsalting“ zaključuje da taj novi, moderan trend putovanja na posao nije uticao na upotrebu automobila u urbanim centrima.

Naprotiv, piše „Politiko“, izgleda da trotineti obeshrabruju ljude da koriste ekološki prihvatljivije načine kretanja, te i javni prevoz. Čak 44 odsto je u anketi „6-T“ reklo da im električni trotinet zamenjuje hodanje, a još 30 odsto je reklo da bi javni prevoz koristilo ako ne bi bilo – trotineta.

Voze, a ne znaju propise

Prva smrtna nesreća s trotinetom dogodila se u maju u Briselu, a u junu je jedan 25-godišnjak izgubio život u sudaru s kamionom. Fatalan susret s kamionom je imala i jedna popularna mlada britanska TV voditeljka. Ispostavilo se da ona uopšte nije znala saobraćajne propise, što je izazvalo poplavu zahteva da firme koje iznajmljuju trotinete bar obaveste korisnike o osnovama bezbednosti u saobraćaju.

U Evropi su se dogodile i druge nesreće, te su u švedskom gradu Helsingborgu posle pogibije jednog korisnika trotineta, poslovnog čoveka na pauzi za ručak, istog popodneva izbile demonstracije sa zahtevom da se svi trotineti svuda zabrane.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari