Sastanak Rusije i NATO u Briselu o ukrajinskoj krizi 1Foto: EPA-EFE/OLIVIER HOSLET / POOL

Uoči početka sastanka Rusije i trideset država članica NATO u Briselu, Kremlj je saopštio da „nema bitnog razloga za optimizam“ kada je reč o diplomatskim rešenjima ukrajinske krize.

Nakon što je Moskva minimizirala šanse za postizanje uspeha za pregovaračkim stolom nakon razgovora SAD i Rusije u Švajcarskoj u ponedeljak, ruske snage raspoređene u blizini granice sa Ukrajinom izvele su vojnu vežbu sa 3.000 vojnika i tenkovima, što je jasan znak odbacivanja zahteva SAD za deeskalacijom u regionu, piše Gardijan.

Razgovori ruske delegacije i članica NATO održavaju se na prvoj sednici Saveta NATO-Rusija od 2019. Cilj je da se prošire bilateralni razgovori koje je u Ženevi u ponedeljak započela zamenica državnog sekretara SAD Vendi Šerman i zamenik šefa ruske diplomatije Sergej Rjabkov.

Šerman i Rjabkov su razgovore u Ženevi ocenili kao „korisne“ i „profesionalne“. SAD su na tom sastanku predložile recipročne mere izgradnje poverenja kojima bi se ograničilo razmeštanje raketa i vojne vežbe u Evropi.

Rjabkov je, međutim, rekao da na pregovorima nije postignut napredak o ključnim zahtevima ruskog predsednika Vladimira Putina – da se obezbedi garancija da Ukrajina nikada neće postati članica NATO i da će američke snage i vojna oprema da se povuku iz nekadašnjih zemalja sovjetskog bloka u istočnoj Evropi koje su sada u NATO.

„Za sada, recimo, ne vidimo bitan razlog za optimizam“, rekao je novinarima portparol Kremlja Dmitrij Peskov, dodajući da Rusija traži brze rezultate i da će izvršiti procenu napretka na kraju nedelje nakon razgovora s NATO i sastanka OEBS u četvrtak u Beču.

„Ovde nema jasnih rokova, niko ih ne postavlja. Postoji samo stav Rusije da nećemo biti zadovoljni beskonačnim odugovlačenjem ovog procesa“, rekao je Peskov. SAD su nedvosmisleno odbacile zahteve Rusije o proširenju NATO i povlačenju trupa iz istočnoevropskih zemalja.

Uoči sastanka Saveta NATO-Rusija Džulijan Smit, ambasador SAD u NATO, rekao je da će Rusija na razgovorima dobiti isti odgovor od svih zemalja članica alijanse.

„Tokom naših prvih konsultacija i sastanaka sa saveznicima je postalo kristalno jasno da nijedan saveznik u NATO alijansi nije voljan da promeni stav ili pregovara o bilo čemu što se tiče politike otvorenih vrata NATO“, rekao je Smit novinarima. „Ne mogu da zamislim nijedan scenario u kojem je to predmet diskusije.“

Što se tiče povratka NATO na staru poziciju pre nego što je 1997. počeo da se širi na istok, ambasador je rekao:“Smatram da funkcionišemo u današnjem svetu sa onakvom NATO alijansom kakva je danas i ne mislim da je bilo ko unutar NATO zainteresovan da vraća vreme i ponovo razmatra eru u kojoj je NATO izgledao dosta drugačije nego danas.“

Kadri Liik, viša politička saradnica u Evropskom savetu za spoljne odnose, rekla je da su pristupi koje slede SAD i Rusija neuskladivi, pri čemu SAD nastoje da razgovore svedu na tehnička pitanja o kontroli naoružanja dok Rusija želi da ih iskoristi i redefiniše celokupni bezbednosni poredak Evrope. Štagod da bude ishod ovonedeljnih diplomatskih napora, ocenila je Liik, „to će najverovatnije oblikovati strateški pejzaž Evrope tokom dugog niza narednih godina“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari