Doktorova kula: Počeci nastanka Kliničkog centra 1Foto: BC

Zgrada koja se zvanično vodi na adresi Kneza Miloša 103, nalazi se dosta zavučeno od ove ulice, a među građanima je poznata kao Doktorova kula.

Ovo zdanje podigao je 1824. na bregu Guberevac doktor Vito Romita iz Italije, koji je bio u službi lekara beogradskog vezira. Doktor je svoju vilu okružio voćem, lozama i povrćem, čije je mladice naručivao direktno iz Italije. Beograđani su bili vrlo iznenađeni ovom zgradom koja se razlikovala od svih tadašnjih zdanja u gradu, kao i činjenicom da je izgrađena na mestu koje je tada bilo pusto. Mnogi od njih, pa i sam knez Miloš, upitali su ga šta mu bi da diže dom u toj pustari, na šta je on uvereno odgovarao da će se tu jednog dana nalaziti centar grada.

Ubrzo potom, Romita po odobrenju vezira prelazi u službu kod kneza Miloša, kada postaje njegov lični lekar. U to doba, doktor je u svojoj kući podučavao i kneževu mlađu ćerku Savku (Jelisavetu) italijanskom jeziku, kao i sviranju klavira. Već 1830. zgrada je bila predmet rekonstruisanja, za šta je bio angažovan Milošev neimar Hadži-Nikola Živković. U jednom trenutku veziru se zgrada u kojoj je živeo doktor učinila sumnjivom, jer je za to vreme bila veoma velika, i zatražio od kneza Miloša da je sruši. Italijan je povodom toga napisao pismo u kome je objasnio kako zgrada nije nikakvo utvrđenje, već da je to iskjlučivo privatno zdanje namenjeno stanovanju. Upravo ovim pismom je spasio svoj dom od rušenja.

Ovu zgradu nakon smrti Romite nasledio je njegov zet doktor Bartolomeo Kunibert, koji je 1837. kuću prodao knezu Milošu. Godine 1861. ovo zdanje nasledstvom dobija knez Mihailo koji je odmah u nju uselio „Dom za s uma sišavše“, kao jedno od odeljenja duševne bolnice. Doktorova kula predstavljala je na neki način početak današnjeg Kliničkog centra. Naime, vremenom su u njenoj okolini podignute zgrade zdravstvenih ustanova, među kojima i druga odeljenja duševne bolnice koja je danas poznata pod nazivom „Dr Laza Lazarević“.

Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda je 1965. ovo zdanje proglasio kulturnim dobrom od velikog značaja, čime je stavljeno pod zaštitu.

Zgrada je sve do pre nekoliko godina bila zatvorena i izgledala zapušteno, kao i sam prilaz njoj, ali je nedavno obnovljena.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari