U poslednjim sukobima u Slavjansku stradalo je više od 30 proruskih pobunjenika i četiri ukrajinska vojnika, saopštio je juče ministar unutrašnjih poslova Ukrajine Arsen Avakov.

„Prema našim procenama, više od 30 terorista je ubijeno, a desetine su povređene“, napisao je Avakov na svom Fejsbuk profilu. On je dodao da je među učesnicima sukoba kod Slavjanska bilo dosta ljudi sa Krima i iz Rusije, uključujući i Čečene.

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov odbacio je juče mogućnost održavanja novog sastanka u Ženevi u pokušaju smirivanja ukrajinske krize, prenosi Bi-Bi-Si. Kako je dodao, „nema svrhe“ organizovati novu rundu pregovora kada prošlomesečni sporazum EU, Rusije, Ukrajine i SAD nije realizovan. On je to rekao posle sastanka Komiteta ministara Saveta Evrope u Beču, na kojem su, između ostalih, prisustvovali ministri spoljnih poslova Ukrajine i Velike Britanije Andrej Deščicja i Vilijam Hejg.

Šef nemačke diplomatije Frank Valter Štajnmajer rekao je da su „krvave slike iz Odese pokazale da smo samo nekoliko koraka od vojnog sukoba“ u Ukrajini. On je to izjavio u intervju za četiri lista – španski Pais, francuski Mondo, italijanska Republika i poljska Gazeta vibroči. Štajnmajer je ocenio da je sukob pojačan, „što smo do pre nekog vremena smatrali nemogućim“. Nemački ministar je ocenio, prenosi Beta, da bi bila nečuvena greška da se prekine dijalog sa Rusijom i naglasio da je danas, za razliku od 1914, Evropa „osuđena na diplomatiju“ i da nema članice EU koja bi htela da šalje vojnike na istočni front.

Štajnmajer je takođe upozorio Rusiju da već sada papreno plaća ceh za svoju politiku oko Ukrajine i da bi trebalo da podrži predsedničke izbore u Ukrajini 25. maja.

Sve zemlje EU pridružile su se zahtevu Berlina da se organizuje novi sastanak u Ženevi, na kojem bi Ukrajina, Rusija, EU i SAD utvrdili tačne korake za političko rešavanje ukrajinske krize. Evropski diplomatski izvori smatraju da Moskva oružjem snabdeva pobunjenike na istoku Ukrajine. Vojni komandant NATO, američki general Filip Bridlav, ocenio je da Rusija neće vojno intervenisati u Ukrajini, mada na istoku te zemlje deluju ruske specijalne snage. U nemačkom dnevniku Bilt objavljeno je da desetine agenata američke obaveštajne agencije CIA i federalne policije FBI u Kijevu savetuju vlasti u operacijama protiv pobunjenika na istoku zemlje, i da je i sam direktor CIA Džon Brenan prethodno bio u Ukrajini.

Na opasnost „haosa i građanskog rata“ juče je upozorio francuski predsednik Fransoa Oland, ako se ne održe izbori u Ukrajini zakazani za 25. maj. On je izjavio da je u interesu Rusije da dozvoli izbore, „jer neće želeti da bude viđena kao zemlja koja je drugoj zemlji, u ovom slučaju, zabranila da glasa“.

Visoki komesarijat UN za ljudska prava osudio je juče „eksploziju nasilja“ u Ukrajini i pozvao umešane strane da pokušaju da smire stanje. Visoka komesarka UN za ljudska prava Navi Pilaj pozvala je u saopštenju ukrajinsku vladu da u svojim vojnim operacijama poštuje međunarodne norme, vladavinu prava i ljudska prava stanovništva koje govori ruski. Ona je, takođe, rekla da „naoružane i dobro organizovane grupe treba da prekinu ilegalne akcije, da odlože oružje, oslobode zatvorenike i napuste javne zgrade koje su zaposeli“.

MERKEL: Šteta da Putin ide na Krim

Berlin – Nemačka kancelarka Angela Merkel ocenila je juče da bi bila šteta da ruski predsednik Vladimir Putin 9. maja učestvuje na vojnoj paradi na Krimu povodom Dana pobede nad nacizmom. „Deveti maj je neverovatno važan dan za pobedu nad nacionalsocijalizmom… Ja, lično, bila sam u Moskvi pre četiri godine za 9. maj, jer mi je bilo važno da pokažem da smo razumeli istoriju“, izjavila je Merkelova. Prema ruskim medijima, Putin će posetiti Krim prvi put od pripajanja tog ukrajinskog poluostrva Rusiji kako bi prisustvovao vojnoj paradi povodom 9. maja.

Srbija još ne oseća posledice krize

Beograd – Ekonomisti Miladin Kovačević i Mahmut Bušatlija ocenili su juče da Srbija još ne oseća direktne posledice krize u Ukrajini, ali da bi mogla da ih oseti za neko vreme ako se ta kriza nastavi. „Ako se nastavi, kriza u Ukrajini će imati nesumnjive efekte na ekonomiju i EU i Rusije, a to su nam glavni partneri u spoljnotrgovinskoj razmeni, gde sada imamo prilično dobar rast izvoza. Taj rast bi mogao da se uspori i samim tim trpi naša ekonomija u budućnosti“, rekao je novinarima Kovačević, koji je zamenik direktora Republičkog zavoda za statistiku Srbije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari