Na sednici Bošnjačkog nacionalnog veća nije bilo rasprave o albanizaciji Bošnjaka 1Foto: Beta/Ishak Slezović

Na drugom zasedanju novog saziva Bošnjačkog nacionalnog veća (BNV), nije prošao predlog da se u dnevni red uvrsti rasprava o projektu albanizacije Bošnjaka Sandžaka.

Predlog za raspravu i osudu podneo je većnik liste “Savez za Sandžak i dobre Bošnjake” Admir Muratović, koji je jedini glasao da to bude dopunska tačka dnevnog reda. Ostali nisu glasali ni za, ni protiv.

Muratović smatra da to znači da se ostali većnici slažu sa Deklaracijom, “ali da iz nekog razloga nisu glasali”, jer se u njoj pominje jedan službenik BIA iz Sjenice.

“Možda je neko pomislio da je ovaj dokument uperen protiv institucije BIA. To je važna sistemska institucija, koju ova deklaracija hrabri da se oslobodi i proceni one koji je zloupotrebljavaju na štetu građana i države”, kaže za Danas Muratović i poručuje da će i na sledećoj sednici BNV ponovo predložiti da u dnevni red bude uvrštena Deklaracija.

Izneće dokaze o tome ko stoji iza projekta albanizacije sandžačkih Bošnjaka.

Podseća na ustavne i zakonske odrednice koje Bošnjacima priznaju pravo na puni identitet, na nacionalno ime, jezik i kulturu, ali i statutarnu odluku BNV o davanju konsultatitvno-parcipativnom statusu nevladinim organizacijama i udruženjima. Organizacije sa tim statusom imaju pravo da prisustvuju sednicama Veće i njenih tela, ali nemaju pravo odlučivanja.

“S obzirom na to da je u prethodnom mandatu statut BNV grubo prekršen delovanjem udruženja “Kosovo za Sandžak”, a nova većina je najavila kontinuitet u radu, takvo delovanje mora da se spreči”, naglašava Muratović.

Njegova Deklaracija sprečavanje daljih pokušaja albanizacije Bošnjaka u ovom delu Srbije definisala je u sedam tačaka.

Najoštrije se osuđe delovanje NVO “Kosovo za Sandžak koja je u prethodnom sazivu BNV imala konsultatitvno-participativni status, čiji je predsednik Ismet Azizi “grubo zloupotrebio za realizaciju projekta albanizacija Bošnjaka u Sandžaku, uz podršku određenih faktora među Bošnjacima i drugih faktora sa Kosova i iz inostranstva”.

Cilj projekta, pored negiranja bošnjačkog nacionlnog identiteta, predstavljanje Bošnjaka koji žive u Srbiji, kao opasnost za suverinitet i integritet države. To je netačno, jer su “Bošnjaci Sandžaka i u najtežim izazovima pokazali svoju lojalnost”.

Cilj projekta je i kvarenje izuzetno dobrih odnosa između Bošnjaka i Albanaca  i “da budu izgovor određenim snagama na Kosovu za smanjenje stepena prava Bošnjaka koji tamo žive”. Bošnjaci Sandžaka su posebno zainteresovani da Srbi i Albanci reše sva otvorena pitanja kroz dijalog i spremni su da daju svoj doprinos.

Bošnjaci u Srbiji imaju svoje mesto zajedno sa svim ostalim građanima u podizanju demokratskih kapaciteta zajedničke države i očuvanja identiteta svih koji u njoj žive.

U deklaraciji se navodi da posebno zabrinjava da podršku projektu albanizacije daju pojedinci iz političkih, bezbednosnih i kriminalnih organizacija.

BNV neće dozvoliti udruženju “Kosovo za  Sandžak” da zadrži status koje je, do sada, imalo i da se to odnosi i na druge organizacije koje budu delovale suprotno interesima bošnjačkog naroda.

Bošnjački narod je odlučan da nikome ne dozvoli da negira njegov identitet i da će na svaki pokučaj negiranja identiteta odgovoriti recipročno – piše na kraju Deklaracije o zaustavljanju pojekta albanizacije sandžačkih Bošnjaka.

O pokušaju albanizacije Bošnjaka, intezivno se govori već  desetak godina. To su javnosti predočili nekadašnji najbliži saradnici Sulejmana Ugljanina čija partija je više od tri decenije suvereno vladala BNV.

I u prošlom sazivu bošnjačkog nacionalnog saveta, između većničke većine bilo je nesuglasica oko delovanja organizacije “Kosovo za Sandžak” i njenog predsednika Ismeta Azizija, za koga je traženo da mu budu zatvorena vrata BNV.

Više vesti iz ovog grada čitajte na posebnom linku.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari