Ružić treći ministar prosvete koji je napustio funkciju pod pritiskom javnosti 1Foto: YouTube/ Türk Tarih Kurumu ; TV Centar; FoNet Milica Vučković

Branko Ružić je drugi je visoki funkcioner Socijalističke partije Srbije koji je podneo ostavku na mesto ministra prosvete, a treći od 2.000 godine naovamo koji je sa mesta prvog čoveka srpskog obrazovanja otišao pod pritiskom javnosti.

Iako je Ružić ostavku obrazložio kao svoj lični čin nakon nezapamćene tragedije u vračarskoj osmoletki „Vladislav Ribnikar“, u kojoj je devet osoba izgubilo život, njegovo povlačenje sa mesta ministra usledilo je pet dana kasnije.

Ipak, u tekstu ostavke premijerki Ani Brnabić Ružić je kazao da je ostavku „ponudio momentalno onog dana kada se tragedija dogodila“, te da je „u smiraj trodnevne nacionalne žalosti, kao odgovoran i vaspitan čovek, profesionalan u obavljanju svih dosadašnjih javnih dužnosti, kao roditelj i građanin Republike Srbije, koja mu je uvek na prvom mestu, doneo jedinu racionalnu i časnu odluku u ovim okolnostima“.

Njegov partijski drug Žarko Obradović svoj drugi mandat na čelu Ministarstva prosvete je okončao formalno ostavkom sredinom avgusta 2013, nakon što je dva meseca ranije „procureo“ test iz matematike koji su učenici polagali na maloj maturi.

Prethodno je odluku da on više ne bude ministar prosvete donela Socijalistička partija Srbije čiji je Obradović član. Testove male mature je u brushatleru iznela iz štamparije „Službenog glasnika“ jedna zaposlena.

Pritsak javnosti „koštao“ je mandata i Ljiljanu Čolić, koja je bila ministarka prosvete u Vladi Vojislava Koštunice. Ona je ostavku podnela u septembru 2004, nakon višemesečnog negodovanja javnosti zbog njenih poteza.

Tadašnji premijer Srbije Vojislav Koštunica je podnošenje ostavke ministarke Čolić ocenio kao „gest odgovornosti“. Koštunica je rekao i da se rad Ljiljane Čolić ne može oceniti kao apsolutno neprihvatljiv, jer je tokom njenog mandata usvojen Zakon o obrazovanju i da je prvi put školska godina počela bez štrajkova prosvetnih radnika.

Za mandat Ljiljane Čolić vezuju se različite kontroverze, a kap koja je prelila čašu je bio njen pokušaj da se isključi Darvinova teorije evolucije iz nastavnog programa za učenike osmog razreda, kako bi se dao prostor kreacionizmu.

Ona je kasnije u više navrata objašnjavala da nije pokušala da „izbaci Darvina“.

“Preusmerivši dva časa biologije u osmom razredu sa lekcije o čovekolikom majmunu, na lekciju ‘Porodica i zdravlje – Zdrava porodica’, gore pomenutu lekciju, koju sam izopštila iz nastavnog plana, ostavila sam u udžbenicima da bi đacima bila u tom vidu dostupna”, napisala je 2017. za list Politika.

Prema pisanju medija, kolegijum Ministarstva prosvete je samo dva dana nakon ministarkinog dekreta (u kojem je iznela stav da je Darvinova teorija dogmatska), 9. septembra 2004. doneo odluku da se Darvinova teorija evolucije vraća u nastavni plan i program, a Čolić je šest dana kasnije i zvanično podnela ostavku, navodeći kao obrazloženje to što su neki od problema sa kojima se Ministarstvo prosvete suočava počeli da se odražavaju na ukupan rad Vlade.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari