„Memorijal Milana Vergovića“ naziv je izložbe koja traje do 29. septembra u Jokanovića kući u Užicu. Izložbu koju je osmislio mr Dragan Dimić, akademski slikar i savetnik-konzervator, u saradnji sa Stanojkom Milivojević, istoričarkom i muzejskom savetnicom, priredio je Narodni muzej Užice, uz podršku Ministarstva kulture i informisanja.

Jedan deo postavke čine dela Milana Vergovića (1928-1980) koja su predviđena da budu deo budućeg legata. Drugi deo čine skulpture savremenih vajara iz Užica i užičkog regiona, kao i onih koji su poreklom iz užičkog kraja i onih koji su bili inspirisani Vergovićevim umetničkim delom.

Vergović je, nakon završene gimnazije u Užicu, diplomirao na Akademiji likovnih umetnosti u Beogradu. Samostalno je izlagao u rodnom gradu i Beogradu i na oko 25 grupnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je mnogih nagrada, a njegova dela se nalaze u Muzeju savremene umetnosti i Muzeju istorije Jugoslavije u Beogradu, Galeriji portreta u Tuzli, Galeriji Ečka, kao i u muzejima u Kragujevcu, Vršcu i Užicu. Autor je spomen-bista književnika Milutina Uskokovića, narodnih heroja Dušana Jerkovića, Nade Matić, Cvete Dabić, Slobodana Penezića Krcuna, Miodraga Milovanovića Luna, portreta Josipa Broza Tita, kao i spomenika palim borcima NOB u Arilju. Njegova „Mazepa“ u bronzi nalazi se ispred hotela Palisad na Zlatiboru, a „Orfej“ u parku ispred škole u bloku 21. u Novom Beogradu, dok je skulptura u drvetu „Rađenik“ bila u Narodnom pozorištu u Užicu. Izrađivao je sitnu plastiku, plakete i medalje, bavio se freskoslikarstvom.

– Objašnjavajući svoje shvatanje javnih spomenika sa tematikom iz NOB-a, Vergović je jednom prilikom izjavio: Pokušaću da obiđem onaj konvencionalni tip spomenika koji se kod nas odomaćio. Hoću da izbegnem teatralnost. Želim da prikažem onaj iskonski elemenat našeg revolucionarnog života – podsetila je, otvorivši izložbu, Jelena Vasović Vićović, gradska većnica.

Vergović mora da dobije mesto koje mu pripada, a ovom izložbom Narodni muzej daje svoj doprinos tome – istakao je mr Dragan Dimić. Podsetivši da je početkom 1982. godine u Narodnom pozorištu u Užicu bila priređena velika retrospektiva Milana Vergovića, koju je organizovao ULUS u Paviljonu „Cvijeta Zuzorić“, Dimić navodi da je Vergović u jednom periodu „zaslužno bio visoko kotiran, a da je kasnije nekima zasmetala njegova neangažovanost u veličanju revolucije i rata i da je skrajnut, a da njegovo delo nije na pravi način valorizovano“.

Rade Vergović, ugledni užički akademski slikar i bliski umetnikov rođak, kaže da je bilo krajnje vreme da se priredi izložba Milana Vergovića i javnost upozna sa njegovim značajnim delom, a potom ističe da postoji i inicijativa da se otvori Vergovićev legat.

– Mišova pokojna sestra Olivera, koja je bila arhitekta, dvadeset godina je pokušavala da ostvari tu ideju. U nekoliko navrata bilo je pregovora sa predstavnicima gradske vlasti, ali ona je umrla i pitanje legata nije rešeno, ali nadam se da će uskoro biti rešeno. Mišovu umetničku zaostavštinu porodica je poklonila Narodnom muzeju, koji je priredio ovu značajnu izložbu i nadamo se da će Mišo uskoro dobiti i legat – kazao je za Danas Rade Vergović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari