Vratnjanske kapije, čudo prirode u blizini Negotina 1Foto: Danilo Petrović

U kanjonu reke Vratne prkoseći sili gravitacije isprečila su se tri džinovska kamena mosta koji svojom lepotom prosto oduzimaju dah svima koji posete ovo mesto. Majka priroda je bez čekića i dleta sačinila grandiozne Vratnjanske kapije, kamene mostove nad planinskom rečicom na 30 kilometara od Negotina oko kojih raste preko 400 različitih biljnih vrsta, među kojima su endemiti ili relikti koji potiču još iz tercijera.

– Jedna, mestimično teško prohodna pešačka staza, dovela nas je severozapadno od manastira do dva kamenita svoda čuvena u celoj Krajini. Ova dvoja prirodna vrata toliko su, prema narodnom predanju, očarala svetom zasićenog kaluđera Nikanora, da se on u vreme despota Stefana nastanio u jednoj teško pristupačnoj pećini, molio Bogu i godinama postio, dok najzad nije, daleko od svih ljudi i umro tamo kao svetac – zapisao je polovinom 19. veka austrougarski putopisac, arheolog i etnolog i jedan od najvećih poznavalaca jugoistočne Evrope Feliks Kanic.

Kanic beleži dalje da “ova krečnjačka scenerija, koja svojom romantikom podseća na saksonski Prebištor, nadmaša lepe erozije kod Plavne u jugozapadnoj dolini Zamne, a pogotovu one u lesu kod Štubika.

-Pokušao sam da u nekoliko poteza fiksiram najkarakterističnije tačke ove prirodne igre oblika i dajem ih ovde, mada mi je jasno da one ni izdaleka ne mogu da dočaraju snažan utisak koji čovek ovde doživljava – zapisao je svoje impresije austrougarski putopisac.

I vek i po kasnije Vratnjanske kapije ostavljaju “bez daha” bez obzira u koje doba godine ga posetili.

Ovih jesenjih dana Vratnjanske kapije su u vatrometu boja i fotogenične su kao svetske zvezde bez ikakvih dodatih filtera.

Dovoljne su samo boje prirode koje čine još impresivnijim kamene lukove nastale u dalekoj prošlosti.

Na koji su način formirane ove prerasti nije precizno utvrđen. Proučavajući ovaj fenomen čuveni srpski geograf Jovan Cvijić zaključio je da su prerasti nekada bile deo ogromne pećine koju je oblikovala podzemna reka.

Vremenom su se delovi tavanice urušili, a njeni ostaci su formirali tri prekrasna kamena svoda – Malu, Veliku i Suvu prerast.

Dimenzije kamenih lukova utvrdili su profesori Geografskog fakulteta u Beogradu dr Dragutin Petrović i dr Dušan Gavrilović.

Po njima Mala prerast je dugačka 15 metara, široka 30, a visina njenog otvora je 34, a dubina svoda deset metara.

Druga Vratnjanska kapija ili Velika prerast duga je 45 metara, široka 23, visoka 26 i ima dubinu svoda 30 metara, dok Suva prerast ima dužinu od 34 metra, širinu 15, visinu 20 i dubinu svoda deset metara.

U Turističkoj organizaciji opštine Negotin objašnjavaju da je treća, Suva prerast mlađa od prve dve i najmanje pristupačna, ali je i najlepša i najizazovnija za istraživače.

U njenoj blizini otkrivene su tri do sada neistražene pećine koje su kao i kapije, pravi dragulji prirode.
Detaljna istraživanja pećina tek predstoje, ali su speleolozi utvrdili da je pećina najbliža trećoj kapiji duga oko 400 metara, druga iako kraća je atraktivnija, jer u sebi skriva malo jezero neobične lepote.

Treća pećina je izuzetno velika i komplikovana, isprepletana brojnim hodnicima i tunelima.

Puko navođenje cifara koje odslikavaju dimenzije kamenih kapija teško da mogu dočarati osećaj kada stojite ispod ogromnog kamenog luka i shvatite grandioznost prirode.

Možda u tom trenutku postane i jasnije verovanje vlaškog stanovništva da su kamene prerasti i portal između svetova i da nije čudno što se oko njih spliću najrazličitija predanja i smeštaju događaji sa čudesnim radnjama i fantastičnim likovima.

Lokalno stanovništvo Vratnjanske kapije zove i Molitvenim kapijama jer, kako kažu, veruje se da se sve želje koje se pred njima izgovore i ostvare.

Koliko istine ima u ovom verovanju najbolje je da proverite sami, a poduhvat obilaska Male i velike prerasti nije nimalo zahtevan.

Vratnjanske kapije, čudo prirode u blizini Negotina 8
Foto: Danilo Petrović

Od parkinga pred Manastirom Vratna potrebno je dvadesetak minuta hoda.

Hoda se doduše uzbrdo, utabanom stazom kroz šumu i prate planinarske oznake i putokazi postavljeni duž staze.

Umor, ako ga bude bilo, zaboravi se kada u vaš vidokrug uđu kameni mostovi, a doživljaj pakuje na ona posebna mesta u sećanju koja dugo traju.

Više vesti iz ovog grada čitajte na posebnom linku.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari