Koja valuta je najbolja za štednju: Nije evro, niti dolar 1Foto: Shutterstock/lovelyday12

Dolar po prvi put u istoriji vredi više od evra, što ljude može da navede na odluku da započnu sa štednjom u američkim dolarima, ili da već postojeću ušteđevinu „prebace“ upravo u ovu valutu. Međutim, profesor Beogradske bankarske akademije Zoran Grubišić objašnjava da ne treba da žurite – dolar je jedna od najnestabilnijih svetskih valuta, dok s druge strane, švajcarski franci nose najmanji rizik, a treba razmisliti i o ulaganju kao vidu štednje.

Polovinom jula evro i dolar izjednačili su se po prvi put posle 20 godina, nedavno je, po prvi put u istoriji, dolar vredeo više.

Sada jedan evro iznosi 0,99 dolara.

Ovakave oscilacije navele su građane na razmišljanje da li je dolar prava valuta za štednju, da li je sada manje rizična od evra, ali Grubišić za portal Nova.rs objašnjava da ne postoji „jedna prava“ valuta za štednju – sve zavisi od vaših mogućnosti, ali postoje one koje će umanjiti šanse da ne uštedite ništa, već izgubite.

Švajcarski franak – najsigurnija valuta

Već ustaljeno mišljenje ekonomista još jednom je potvrdio i sagovornik portala Nova.rs – švajcarski franak je valuta koja nosi najmanji rizik od gubtika.

„Najmanje rizika kada je štednja u pitanju nosi švajcarski franak. To je jedna od najsigurnijih valuta na svetu, inlfacija je tamo niska, a niske su i kamatne stope. Zbog tih različitih faktora treba imati na umu franke ukoliko razmišljate o štednji“, kaže Grubišić.

Evro ustaljen u Srbiji, dolar nestabilan

Kako naš sagovornik ističe, većina građana u Srbiji zapravo štedi u domaćoj valuti ili evrima.

„Mi smo evroizovano tržište, krediti su ovde u dinarima ili evrima. Za prosečnog građanina, onog koji nema veliku količinu novca, ove valute jesu dobre opcije“, kaže on.

Grubišić ističe da građani koji već štede u evrima nemaju razloga za brigu zbog slabljenja ove valute u odnosu na dolar i nema potrebe da razmišljaju o prebacivanju štednje sa evra na dolare – čak suprotno, piše Nova.rs.

„Dolar je jedna od najnestabilnijih valuta na svetu, poprilično rizična za štednju, s obzirom na to da ima česte oscilacije vrednosti“, navodi Grubišić za Nova.rs.

Jedna valuta nije jedina opcija

Grubišić objašnjava da nije loše da razmislite o tome da štedite u dve različite valute, jer se na ovaj način dodatno smanjuje rizik od potencijalnih gubitaka.

„Ne mora da se štedi samo u novcu“, kaže on, objašnjavajući da je i investiranje dobra vrsta štednje.

Naime, naš sagovornik kaže da se ljudi ponekad odlučuju da novac koji imaju ulože u nekretnine, kriptovalute ili investiciono zlato koje je, prema mišljenjima mnogih stručnjaka, najbolja opcija.

Zašto baš investiciono zlato

Kako je i sam Grubišić rekao, jedan od načina za štednju jeste investiranje u zlato, odnosno kupovina zlatnih poluga, a nije usamljen u ovom mišljenju.

„Imamo veliko štampanje dolara, evra, pa i drugih valuta, ali se proizvodnja zlata ne povećava toliko bitno, na osnovu čega možete da procenite da je to jedna ‘oskudnija valuta’, te nije neobično očekivati da će ona bolje da čuva vrednost u ovim vremenima“, rekao je nedavno profesor Ekonomskog fakulteta i nekadašnji guverner Narodne banke Srbije Dejan Šoškić, gostujući na TV Nova S

 

„Na strani“ inostranog zlata je i profesor Ljubodrag Savić, koji je u više navrata za Nova.rs isticao da je investiciono zlato, odnosno poluge dukati, iz više razloga dobar vid štednje. Jedan od tih razloga je i taj što polugu koju posedujete možete vrlo lako, u specijalizovanim zlatarama, da „pretvorite“ u gotovinu, odnosno prodati je. Takođe, možete u potpunosti da izbegnete rizik od toga da budete opljačkani, s obzirom na to da zlato ne morate da držite u svojoj kući.

„Još jedna dobra strana investicionog zlata jeste to što ono ne mora fizički da bude kod vas, tako da možete da izbegnete rizik od, na primer, pljačke u kući. Na kraju krajeva, sada ljudi koji se odluče na štednju teže ka tome da što manje izgube, a investiciono zlato nosi najmanji rizik da se tako nešto dogodi“, objasnio je Savić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari