Odakle je stiglo najviše stranih direktnih investicija u Srbiju? 1foto: FoNet

Strane direktne investicije pomalo i neočekivano su u godini inflacije, energetske krize i rata u Ukrajini prevazišle prošlogodišnji nivo i prema podacima Narodne banke Srbije dostigle ove godine oko 4,3 – 4,4 milijarde evra.

Narodna banka danas je objavila i podatke o stranim direktnim investicijama po zemlji porekla doduše za prvih devet meseci ove godine.
U ovom periodu priliv SDI iznosio je 2,8 milijarde evra.

Gledano po zemljama ubedljivo najveći priliv investicija došao je iz Kine-malo iznad milijardu evra.
Na listi zemalja porekla najvećih investicija sledi Velika Britanija sa 260,7 miliona evra, a zatim Nemačka sa 247,6 miliona evra.
Japan je na četvrtom mestu sa investicijama vrednim oko 200 miliona evra.

Sledi Kipar kao zemlja porekla 185 miliona evra investicija, mada je često poreklo kompanije koja investira preko Kipra sasvim drugo, dok se ulaganje obavlja preko firme registrovane u ovoj ostrvskoj zemlji zbog poreskih pogodnosti.

Na petom mestu je Slovenija sa 166,6 miliona evra. Iz Austrije je stiglo 163,7 miliona, a Švajcarske 162,6 miliona evra.
Na devetom mestu su SAD sa oko 95 miliona evra investiranih u prva tri tromesečja ove godine u Srbiji.
Na listi najvećih investitora nalaze se još i Holandija, BiH, Irska, Rusija, Mađarska i Italija.

Takođe, u nekoliko zemalja se u neto iznosu odlio kapital iz Srbije. To se najviše odnosi na Francusku – 143 miliona evra i Grčku 71 milion evra. Odliv kapitala može biti ili po osnovu povlačenja kapitala stranih rezidenata ili po osnovu ulaganja naših rezidenata u inostranu zemlju.

Među zemljama sa kojima smo imali negativan odnos investicija su i Poljska, Španija i Bugarska.

Gledano po oblastima u koje su ušle investicije dominiraprerađivačka industrija sa 1,3 milijarde evra, a tu pre svega proizvodnja guma i plastike sa 444 miliona i proizvodnja motornih vozila sa 294 miliona evra.
U građevinarstvo su stranci uložili skoro milijardu, tačnije 999 miliona evra za devet meseci ove godine, a u trgovinu na veliko i malo uključujući i popravku automobila, 300 miliona evra.

U poslovanje sa nekretninama je uloženo 226 miliona evra.
Sektor iz kog se najviše kapitala odlilo su finansijske delatnosti gde je zabeležen minus od 387 miliona evra.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari