Igor Marković iz "Aktiva" u Severnoj Mitrovici za Danas: Zbog tablica svi zaboravili na dogovor o energetici koji prolazi ispod žita 1foto; Privatna arhiva

Nema drastičnih promena u atmosferi u Kosovskoj Mitrovici i na severu Kosova. Ljudi u svakodnevnim razgovorima diskutuju o problemu tablica naročito posle poslednje odluke vlade kosova i postepenog procesa preregistracije ali nema vidnih promena, kaže za Danas Igor Marković, viši istraživač i projektni menadžer u NVO AKTIV iz Severne Mitrovice, opisujući atmosferu u tom gradu prvog dana sprovođenja odluke kosovske vlade o preregistraciji vozila.

Danas je na Kosovu počela primena odluke Vlade u Prištini o faznoj zameni tablica odnosno preregistraciju vozila sa tablicama koje su izdate u Srbiji. Do 21. novembra će se ljudima sa KM tablicama izdavati opomene, zatim kreću kazne od 150 evra do 21. januara a do 21. aprila bi sva vozila morala da budu preregistrovana, plan je kosovskog premijera Aljbina Kurtija.

Na pitanje da li bi do promene moglo da dođe kada krene kažnjavanje, odgovara da pretpostavlja da da.

– Posebno uzevši u obzir da su predstavnici Srpske liste najavili da će od 21. novembra Srpski narod, citiram, prižuti otpor kaznama od 150 evra. Bez obzira na tu izjavu pretpostavljam da će ljudi individualno biti iziritirani činjenicom da će morati da plate kaznu koja je u ovakvim ekonomskim okolnostima previsoka – navodi on.

Kako dodaje, veliki je pritisak međunarodne zajednie na vladu Kosova da promeni i ovu poslednju odluku i produži rok za minimum od 10 meseci.

– Uzevši u obzir činjenicu da je Kurti poprilično tvrdoglav u odnosima sa međunarodnom zajednicom, jer ovo nije prvi ni posledni primer, očekujem da će vlada Kosova u nekom trenutku ili da promeni poslednju odluku ili je prilagodi na način da bude politički prihvatljiva međunardnoj zajednici. Verujem u to, ali se bojim i oprezno bih izjavio, uzevši u obzir prethodno ponašanje Kurtija prema pritiscima međunarodne zajednice, da možda postoji manevarski prostor za njegovo odbijanje produžetka roka preregistacije – kaže naš sagovornik.

Na pitanje kako vidi izlazak iz ovog probelma tj rešenje, podseća da je Aktiv još početkom 2020. kada su važile KS tablice u saradnji sa civilnim srpskim sektorom i medijima izdao saopštenje u kojem pozva sve relevantne činioce dijaloga Beograda i Prištine da pažljivo razmotre ne samo produžetak KS tablica nego i da unapred pregovaraju i razgovaraju o potencijalnim rešenjima za preregistraciju KM tablica, uzevši u obzir da je ta tematika pokrivena Sporazimom o slobodi kretanja.

– Međutim, reakcije nije bilo. Onda su se desile barikade tokom oktobra prošle godine, imali smo česte upade specijalij jedinica na sever. U celom tom kontekstu je teško ponuditi bilo koje razumno rešenje – kaže on.

Kako dodaje, palo mu je na pamet plastično rešenje u ovoj situaciji neformalo rečeno gde je „dovelo cara do duvara“.

– MUP Srbije je mogao da pronađe neku vrstu rešenja da se KM preregistruje na gradove koji su blizu administartivne linije, Rašku Kuršumliju, Vranje…. To bi moglo da bude jedno od rešenja. Ali pretpostavljam da bi ti bio simbolički čin poraza ne samo Beogarad već i iz ugla građana na Kosovu, te zato verujem da to nikom neće pasti na pamet – kaže on.

U tom slučaju bi, kako pojašanjava, važila pravila koja i sada važe a to je da građani prilikom ulaska na Kosovo prelepljuju stikerima tablice.

Upitan kako vidi ulogu Beograda u celom procesu, odgovara da Beograd nije reagovao kada je trebalo.

– Kada je neophodno bilo da na osnovu slova na papiru Sporazuma o slobodi kretanja Beograd bude proaktivan i pozove Brisel da okupi predstavnike Beograda i Prištine da se dogovori nastavak ili prekid korišećenja KS tablica, do toga nije došlo. Onda je Beograd nakon, kako često kažu, jednostane odluke Prištine o ukidanju KS tablica, ljude koji su imali te tablice stavio pred svršen čin. Nije im pomogao. Sada se dešava nešto slično. Praktično, Beograd ni u jednom trenutku nije pojasnio građanima koji po kosovskom sistemu treba da preregistuju svoje automobile koji su načini i da li postoje pravni mehanizmi za odbrabu od konfiskacije ako ostaje stara odluka o tome. S druge strane, potpirivanje tenzija ne samo na severu nego u odnosima Beograda i Prištine, ništa manje ni sa strane Prištine, ne pomaže svakodnevnom životu građana na severu i u ostalim delovima Kosova – smatra Marković.

Na pitanje kakva bi reakcija građana bila da Beograd pozove na preregistraciju, kaže da kad god se ljudi stave pred svršen čin, poziv Beograda da se nešto uradi, makar i nešto što se iz Beograd percipira kao gubitak u odnosima sa Prištinom, građani to moraju da odrade bez većeg otpora.

– Tako da se bojim da će, ukoliko ne dođe do pritiska međunarodne zajednice na vladu Kosova da promeni odluku, Beograd ponovo ostati u skrajnut u ćorsokaku i morati da pozove građane da učestvuju u tom procesu i preregistruju vozila na RKS – navodi on.

Prema Markovićevom sudu, priča oko preregistacije tablica je deo politizacije dijaloga Beograda i Prištine.

– Nekao su zbog tablica svi zaboravili na poslednji dogovor o energetici koji, bar se meni lično čini, prolazi ispod žita i netransparentno. Osim toga da se Elektrosever registovao u kosovskom sistemu odosno potpisao ugovor sa releventnom kosovskom insitucijom koja se bavi energetikom, mi ništa ne znamo – ukazuje on.

Kako dodaje, treba reći i da je nemoguće da osam i po do devet hiljada tablica koje izdaje MUP Srbije, a koje označavaju gradove na Kosovu budu preregostovano u roku od dva meseca, dakle oko 45 radnih dana, uz ograničene kapacitete centara za registraciju automobila.

On konstatuje da je unapred, matematički i objektivno govoreći taj proces je bio osuđen na neuspeh.

Prema njegovim rečima, jedna od najskandaloznijih stvari na koju je jako malo ljudi obratilo pažnju jeste da je u prvoj odluci vlade Kosova bilo definisano da nakon isteka roka tj 31. oktobra vlasnicima automobila sa neregistovanim tablicama budu konsfiskovani automobila.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari