Kako se raspodeljuju mandati po Dontovom sistemu? 1Foto: Z. Miladinović/Danas

Prema Zakonu o izboru narodnih poslanika, poslanički mandati u Srbiji se raspodeljuju izbornim listama srazmerno broju dobijenih glasova u odnosu na ukupan broj birača koji su glasali, a broj mandata koji pripada izbornim listama utvrđuje se primenom sistema najvećeg količnika takozvanim Dontovim sistemom.

Viktor Dont je bio belgijski matematičar koji je u 19. veku napravio taj sistem raspodele mandata, a koji većina zemalja koristi i danas.
U Srbiji je na snazi proporcionali izborni sistem koji se od većinskog sistema razlikuje po tome što se u proporcionalnom sistemu glasa za liste kandidata, a u većinskom direktno za kandidata.

U raspodeli mandata mogu učestvovati samo izborne liste koje su prešle izborni cenzus, odnosno dobile najmanje tri odsto glasova od broja birača koji su glasali.

Izuzetak su izborne liste koje imaju položaj izborne liste nacionalne manjine, koje u raspodeli mandata učestvuju i kada dobiju manje od tri odsto glasova od broja birača koji su glasali, tako što se mandati raspodeljuju primenom sistema najvećeg količnika. Količnici izbornih lista nacionalnih manjina koje su osvojile manje od tri odsto glasova uvećavaju se za 35 odsto, što nije garancija da će im prilikom raspodele zaista pripasti poslanički mandat.

Izuzetak je situacija u kojoj nijedna izborna lista nije dobila tri odsto glasova od broja birača koji su glasali, i tada sve izborne liste koje su dobile glasove mogu učestvovati u raspodeli mandata, što je situacija koja se skoro sigurno nikada neće dogoditi.

Ako četiri liste pređu census, onda broj glasova svake od tih lista delimo brojevima od jedan do 250 i zabeležimo te količnike, tako da imamo ukupno 1.000 količnika, od svake liste po 250. Da je census pređe 10 lista imali bi 2.500 količnika.

Ti količnici se poređaju od najvećeg ka najmanjem. U obzir se uzima samo 250 prvih pošto toliko ima poslaničkih manadat. Svaka stranka dobja onoliko poslaničkih mesta koliko se puta njen količnik pojavljuje u nizu od prvih, najvećih 250 količnika.

Može doći i do situacije u kojoj na poslednjem 250. mestu bude količnik koji je isti kao i onaj na broju 251. i 252. To je situacija u kojoj tri partije imaju iste količnike a preostao je samo jedan mandat da se dodeli. Taj poslednji mandat dobija ona stranka koja je ukupno osvojila najviše glasova u apsolutnom broju.

Dešavanja na izborima iz minuta u minut pratite u Danasovom blogu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari