Foto: EPA-EFE/GEORGI LICOVSKIPet organizacija civilnog društva sa Severa Kosova odlučilo je da ne učestvuje na sastanku za informisanje koji organizuje kosovsko Ministarstvo unutrašnjih poslova u Severnoj Mitrovici, a povodom najavljene primene Zakona o strancima i Zakona o vozilima, 15. marta. “Odbijamo da budemo saučesnici u procesu koji nije konsultativan, već sveden na puko informisanje o već donetim odlukama”.
Informativni sastanak u vezi sa sprovođenjem odredbi Zakona o strancima i Zakona o vozilima, u okviru informativnog perioda, prema najavi treba da se održi sutra, 12. marta, u Severnoj Mitrovici, u zgradi kosovskog MUP-a (nekadašnja Kancelarija za KiM), u Bošnjačkoj mahali u ulici Oslobođenja.
Pet nevladinih organizacija sa Severa Kosova – Nova društvena inicijativa (NSI), Centar za afirmativne društvene akcije (CASA), Institut za teritorijalni ekonomski razvoj (InTer), AKTIV i Centar za zastupanje demokratske kulture (ACDC) – odbile su da učestvuju na ovom sastanku.
Inače, ovo je prvi poziv upućen ovim organizacijama u okviru informativne kampanje o Zakonu o strancima i Zakonu o vozilima, i to samo nekoliko dana pre početka primene istih – 15. marta.
“Odbijamo da budemo saučesnici u procesu koji nije konsultativan, već sveden na puko informisanje o već donetim odlukama” – naveli su danas.
Poziv na sastanak, koji je, kako ističu, upućen je samo tri dana pre pune primene zakona – “nije poziv na dijalog”, već, kako smatraju:
Pokušaj naknadnog legitimisanja gotovih odluka koje će direktno ugroziti osnovna prava hiljada građana
Kako navode dalje, organizacije civilnog društva više puta su izrazile spremnost da učestvuju u pravovremenim i, prema njihovim rečima, smislenim konsultacijama, kako bi ukazale na „ozbiljne posledice koje će ovi zakoni, primenjeni u trenutnom obliku, imati po svakodnevni život građana i ponudile konkretna rešenja“.
Međutim, kako ističu, takav proces nikada nije uspostavljen.
S druge strane, govoreći o sutrašnjem sastanku, navode da bi samo učešće u ovakvim okolnostima – značilo davanje legitimiteta procesu koji „nije ni transparentan ni inkluzivan“.
„Organizacije civilnog društva neće učestvovati u procesima koji služe kao puko ispunjavanje forme, dok se istovremeno uvode zakoni koji u svojoj suštini produbljuju pravnu nesigurnost i diskriminaciju”.
Potom su pozvali institucije da, kako su istakli, najpre odlože primenu, a zatim uspostave „stvaran, transparentan i inkluzivan proces konsultacija sa lokalnom zajednicom“ pre neophodne izmene ovih zakona, kako bi oni, istakli su na kraju, odgovarali lokalnom kontekstu.
Kampanja do 15. marta
Podsetimo, u toku je informativna kampanja za najavu primene dva kosovska zakona – o vozilima i strancima, koja direktno pogađaju Srbe na Kosovu koji se školuju, žive i rade na Kosovu a čija se lična dokumenta vode na gradove centralne Srbije, kao i na same Srbe sa Kosova koji voze automobile na ovlašćenja i sa registracijom gradova u Srbiji.
Zapravo se radi o eufemizmu za suštinsko odlaganje pune primene ovog zakona, uz lobiranje iz međunarodne zajednice, i izražavanje zabrinutosti sa srpske strane.
Zakon o strancima koji je usvojen 2013. godine, i zakon o vozilima koji je usvojen 2017. a čija je primena najpre najavljena za 1. novembar prošle godine, potom je odložena na 15. januar 2026., kao dan početka primene. Tada su kosovske vlasti zapravo najavile period informativne kampanje za oba zakona.

Međutim, uoči samog 15. januara, primena ovih zakona odložena je na 24 sata, a potom 16. januara praktično je odložena na još dva meseca, kada su vlasti u Prištini najavile još jednu informativnu kampanju, a nakon 15. marta i punu primenu oba zakona.
Iako je odluka Prištine o odlaganju pozdravljena kao jedina „racionalna“ u tom momentu, kako je to poručila srpska strana, od kosovskih vlasti, ali i međunarodne zajednice, traži se da zapravo za ova dva pitanja pronađe trajno rešenje.
Prvu najavu primene ova dva zakona već su kritikovale srpske civilne organizacije sa Kosova tražeći veću posvećenost međunarodne zajednice, ali zabrinutost su izrazili UNMIK, kao i predstavnici u UN i to na sednici Saveta bezbednosti. Takođe, grupa profesora prištinskog Univerziteta sa sedištem u Kosovskoj Mitrovici zatražila je moratorijum na primenu Zakona o strancima.
Sa kampanjom se počelo već sutradan u okviru koje se licima koja ulaze na teritoriju Kosova dele dvojezični informativni flajeri sa detaljnim objašnjenjima prava, obaveza i mogućih posledica u slučaju kršenja propisa. Održana je informativna sesija sa predstavnicima matičnih službi iz svih opština na Kosovu, a kosovski MUP uspostavio je besplatnu liniju preko koje na tri jezika automatizovana sekretarica glasovno izgovara informacije o odredbama Zakona o strancima i Zakona o vozilima.
Krajem januara formiran je ekspertski tim koji se bavi pitanjem primene ova dva zakona odnosno uticajem na srpsku zajednicu, a to su potvrdili Srpska lista, ali i kosovska vlada.
Inače, u javnosti se kao moguće posledice primene Zakona o strancima i vozilima najčešće pominju problemi sa slobodom kretanja Srba na Kosovu, posebno za one koji koriste vozila sa registarskim oznakama Srbije ili imaju dokumenta izdata od strane institucija Republike Srbije, a žive, rade ili se školuju na Kosovu.
Takođe se ukazuje na rizik da bi deo Srba mogao biti tretiran kao stranci u sopstvenim sredinama.
Dodatna zabrinutost odnosi se na moguću pravnu nesigurnost i selektivnu ili neujednačenu primenu propisa na samom terenu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


