Korov koji leči depresiju 1Foto: PhotoMIX-Company/Pixabay

U našoj zemlji poznata kao kantarion (ili gospina trava), ova biljka sitnih listova i žutih cvetića često se koristi za spremanje čaja.

U narodu se smatra da je dobra “za smirenje i spavanje”, ali da li ste se ikada zapitali kakvi su zaista naučni dokazi o blagodetima kantariona?

Poznato je da mnogi suplementi koji se nabavljaju u apoteci – bilo da sadrže ekstrakte bilja ili neke druge sastojke – zapravo ne deluju iako ih farmaceutske kuće obilato proizvode i lukavo reklamiraju. Naučnici sve te suplemente i njihov sadržaj podrobno analiziraju i testiraju dejstvo, pa tako danas znamo da na primer brusnica uopšte ne pomaže u lečenju urinarnih infekcija, kako se to dugo smatralo, a aloja vera ne pomaže varenju. Štaviše, može izazvati dijareju, poremetiti balans elektrolita i negativno uticati na rad bubrega.

Međutim, sa kantarionom je druga priča. Ova biljka živi u umereno toplim krajevima, raste i do metara visine i cveta od maja do jeseni. U nekim zemljama se toliko raširila da je smatraju invazivnim i opasnim korovom, štetnim za stoku na ispaši. Istovremeno se i obilato uzgaja zbog značajne medicinske koristi.

Naime, mnoge studije dokazale su da kantarion ima značajan uticaj na lečenje depresije. Čak, u mnogim slučajevima dokazano je da je ekstrakt kantariona efikasniji i od antidepresiva, s tim što ima još jednu prednost – mnogo manje negativnih nuspojava od uobičajenih lekova za depresiju.

Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, objavljenim 2017. godine, u Srbiji od depresivnih poremećaja pati više od 400.000 ljudi, ili 5 odsto populacije. U svetu je depresija uzrok oko 800.000 samoubistava godišnje. S obzirom na ovakve koristi kantariona, a vrlo malo rizika, istraživači napominju da u mnogim slučajevima kantarionu treba dati prednost u odnosu na uobičajene antidepresive. To je pogotovo preporučeno u slučajevima kada u lečenje depresije nisu uključeni lekari specijalisti, kako to u Sjedinjenim Američkim Državama obično biva, već lekari opšte prakse.

Istovremeno, na horizontu su i obećavajuće studije koje istražuju uticaj kantariona na pamćenje.

„Nauka kroz priče“ je medijska inicijativa koja na društvenim mrežama i u tradicionalnim medijima svakodnevno objavljuje originalne priloge inspirisane naučnim saznjanima. Uz podršku Instituta za fiziku u Beogradu, „Danas“ predstavlja 77 izabranih priča sa portala www.naukakrozprice.rs

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari