Kako je Francuska gledala na Balkan u doba Napoleona Bonaparte: Poseta profesora sa Sorbone Beogradu 1Foto: Radenko Topalović

Na današnji dan, pre 100 godina, dnevni list Vreme pisao je o poseti Emila Omana, francuskog naučnika, profesora sa Sorbone i čoveka koji se zalagao za jugoslovenske interese na mirovnoj konferenciji u Parizu.

U pratnji svojih prijatelja i profesora Jovana Cvijića i Nikole Vulića, Emil Oman je stigao u Beograd u zgradu Univerziteta. Svi u sali su ga pozdravili gromoglasnim aplauzom, a kako Vreme piše, po naročito „francuskom“ držanju i izgledu su prepoznali svog prijatelja iz Pariza.

Za one neupućene, Nikola Vulić je podelio par reči o gostu iz Francuske. Naime, Oman je na konferencija za mir u Parizu zastupao jugoslovenske teritorijalne interese po pitanju Dalmacije. Takođe, izričito je držao do toga da Južna Srbija mora biti u sastavu Jugoslavije i pokušavao to da dokaže evropskim diplomatama.

Kako je Francuska gledala na Balkan u doba Napoleona Bonaparte: Poseta profesora sa Sorbone Beogradu 2
Foto: digitalna.nb.rs / printscreen

Vulić je pomenuo i Omanove napore da pariskoj publici objasni ko su Južni Sloveni. Njegove misli su naknadno pretočene u mnogobrojne članke i rasprave. U centru priče je bila i supruga francuskog naučnika zbog svog požrtvovanja za vreme rata i rada u magacinima kako bi pomogla srpskoj vojsci, ističe Vreme.

Palica je prepuštena gostu iz Francuske koji se dotakao odnosa dve države i toga kako su se oni razvijali kroz vreme. U Napoleonovo doba, Oman kaže da se o Balkanskom poluostrvu nije mnogo učilo a ni znalo. U francuskim školama su profesori geografije celokupno stanovništvo naseljeno u ovom delu Evrope nazivali Grcima.

Sa početkom francuskih osvajanja pod Napoleonom kada je njegova vojska zakoračila u Dalmaciju, vidici su se proširili. Oman je okupljenima čitao pisma francuskih vojnika koja su slali kućama. Bila su puna utisaka o ovom području i na zanimljiv način oslikavala kako su ovdašnje stanovništvo videli vojnici francuske vojske.

Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.

List Danas svakoga dana prelistava glavne vesti na današnji dan pre 100 godina, tačnije 1922. godine. Predmet analize je dnevni list Vreme, koji danas ne postoji. Ideja jeste da se čitaoci vrate u prošlost, da sa vremenske distance vide kako su izgledale vesti, ali i kako su novinari, pa i sami sugrađani, razmišljali u Srbiji u periodu između dva rata. Pored političkih vesti, objavljivaćemo i društvene, ekonomske, ali i vesti iz domena zabave i sporta.

Projekat je realizovan u saradnji i uz materijal iz digitalne arhive Narodne biblioteke Srbije i Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari