Predavanja na Filozofskom pre 100 godina bila "krcata", zahvaljujući jednoj odluci dekanata 1Foto: Radenko Topalović

Dnevni list „Vreme“ pre 100 godina pisao je o sve većoj posećenosti predavanja na Filozofskom fakultetu u Beogradu, uprkos manjem broju upisanih studenata nego prethodne godine.

Studenti su se bili ponovo vratili u klupe, a slušaonice nisu mogle sve da ih prime. Veliki broj onih koji ne bi na vreme zauzeli svoje mesto, morali bi da stoje tokom celog predavanja.

Te 1923. godine na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu bilo je upisano svega 1.324 studenata, što je bilo za 826 manje nego prethodne godine.

Za taj porast posećenosti predavanja pre svega je bio zaslužan dekanat fakulteta.

Kako bi to postigli uveli su novi sistem provere studentske vrednoće – posle svakog semestra profesori su rektoratu prosleđivali informacije o tome kako je svaki student posećivao predavanja.

Studenti koji nisu redovno išli na predavanja izgubili bi pravo na dalje školovanje.

Ova novina primorala je mnoge studente koji nisu bili u mogućnosti da redovno dolaze na predavanja, da se ispišu.

Takođe, Filozofski fakultet je pre 100 godina imao više profesora od ostalih fakulteta na Univerzitetu u Beogradu.

Dok je Pravni imao 24, Tehnički 43, Medicinski 26, Bogoslovski 13, a Poljoprivredni 20, Filozofski je imao 55 profesora.

Predavanja na Filozofskom pre 100 godina bila "krcata", zahvaljujući jednoj odluci dekanata 2
Foto: Printscreen/Digitalna.nb.rs

Jedno od najposećenijih predavanja bilo je predavanje prof. Bogdana Popovića.

Njegova predavanja su se zapisivala od reči do reči.

U prilog tome govori i jedna anegdota koju je zabeležio reporter lista Vreme na jednom predavanju pre 100 godina.

Tom prilikom jedna studentkinja je toliko pažljivo zapisivala svaku reč prof. Popovića, da kada je profesor rekao „Ovo moram da vam objasnim“, ona je to zapisala u svesku bez razmišljanja.

Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.

List Danas svakog vikenda prelistava glavne vesti koje su mu prethodile te sedmice pre 100 godina, tačnije 1923. godine. Predmet analize je dnevni list Vreme, koji danas ne postoji. Ideja jeste da se čitaoci vrate u prošlost, da sa vremenske distance vide kako su izgledale vesti, ali i kako su novinari, pa i sami sugrađani, razmišljali u Srbiji u periodu između dva rata. Pored političkih vesti, objavljivaćemo i društvene, ekonomske, ali i vesti iz domena zabave i sporta.

Projekat je realizovan u saradnji i uz materijal iz digitalne arhive Narodne biblioteke Srbije i Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari