Sistеmаtski i kоntrоlni prеglеdi dеcе i оmlаdinе: Kada se sprovode i zbog čega je važno da se isprate? 1Foto: Pixabay/Semevent

Preventivni (sistematski) i kontrolni pregledi dece se sprovode radi praćenja rasta, razvoja, zdravstvenog stanja, ponašanja, kao i ranog otkrivanja poremećaja zdravlja, objašnjavaju iz Instituta za javno zdravlje Srbije „Batut“.

Pregledi se obavljaju u predškolskom i školskom uzrastu.

Preventivni pregledi predškolske dece

Preventivni pregledi predškolske dece se obavljaju u uzrastu novorođenčeta, odojčeta i malog deteta.

U prvoj godini života, u uzrastu novorođenčadi i odojčadi, predviđeno je da se obavi 6 preventivnih pregleda, a kod dece pod rizikom i više, zavisno od procene pedijatra. Za uzrast odojčeta je karakterističan i ultrazvučni pregled kukova radi ranog otkrivanja deformiteta (displazije).

Preventivni pregledi male dece se sprovode u drugoj godini života (dva puta), u četvrtoj godini života i pred upis u školu.

Kontrolni pregledi male dece obavljaju se u trećoj i petoj godini života i to kod one dece kod koje su u toku preventivnih pregleda uočene potrebe za ovim dodatnim kontrolnim pregledom (kod oko 30% dece).

Preventivni pregledi predškolske dece kod oftalmologa, fizijatra i ORL specijaliste

Oftalmološki preventivni pregled nije predviđen striktno u drugoj godini života ali se on sprovodi ukoliko postoje indikacije prema uputu pedijatra (u slučaju bilo kakve sumnje na poremećaj vida). Ovaj preventivni pregled se sprovodi i u četvrtoj godini i pred polazak u školu, u šestoj/sedmoj godini.

Preventivni ORL i fizijatrijski pregled se sprovode u drugoj i četvrtoj godini ako postoje indikacije, odnosno ukoliko pedijatar prilikom preventivnog pregleda posumnja na deformitet koštano-mišićnog sistema i na poremećaj razvoja sluha, glasa i govora.

Sistematski (preventivni) pregled pred polazak u školu, odnosno u šestoj/sedmoj godini života obuhvata: pregled pedijatra, ORL, oftamološki, fizijatrijski i stomatološki pregled, test funkcije govora, kao i revakcinaciju protiv difterije, tetanusa, dečije paralize, malih boginja, zauški i rubele. Na osnovu podataka prikupljenih iz sistematskih pregleda predškolaca za školsku 2020/21. godinu, uočava se da je većina dece dobrog zdravlja, a da su najčešća utvrđena patološka stanja pri sistematskim pregledima pred polazak u školu u Republici Srbiji bila:

• Karijes prvog stepena prisutan kod 14% predškolaca;

• Karijes drugog stepena uočen kod 10% predškolaca;

• Deformacija stopala kod 22% predškolaca;

• Naznačena skolioza kao vid deformacije kičmenog stuba otkrivena kod 4,5% predškolaca;

• Deformiteti kičme konstatovani kod 10% predškolaca;

• Loše držanje tela 9% predškolaca;

• Loša telesna uhranjenost prisutna kod 8% predškolaca;

• Govorne mane uočene kod 5% predškolaca;

• Loša telesna razvijenost kod 2% predškolaca;

• Smetnje čula vida kao i sluha zabeležene su u malom procentu (0,3% i 0,05%), ali je veoma važno otkriti ih na vreme, radi blagovremene korekcije.

Preventivni pregledi školske dece

Kategorija školske dece obuhvata uzrast od 7 do 14 godina, a kategoriji školske omladine (adolescenti) pripadaju mladi od 15 do 19 godina. Adolescencija je jedinstvena životna faza između detinjstva i odraslog doba i važan period za postavljanje temelja dobrog zdravlja.

Preventivni pregledi školske dece obavljaju se jedanput u osmoj, desetoj, dvanaestoj, četrnaestoj, šesnaestoj, osamnaestoj godini života, odnosno u neparnim razredima osnovne i srednje škole kao i jedan oftalmološki pregled kod dece u četrnaestoj godini života (VII razred osnovne škole).

Kontrolni pregledi dece školskog uzrasta obavljaju se kod dece sa otkrivenim poremećajem pri preventivnim pregledima, u parnim razredima osnovnih i srednjih škola, i to u devetoj, jedanaestoj, trinaestoj, petnaestoj, sedamnaestoj, devetnaestoj godini života.

Na sistematskim pregledima učenika osnovnih škola u 2020. godini deformacija stopala registrovana je kod 13,8%, kičmenog stuba kod 12,1% pregledanih učenika, a grudnog koša kod 2,6%. Rezultati Istraživanja zdravlja stanovništva Srbije (2019) pokazali su da deformitete stopala ima 13,3% dece uzrasta 5–14 godina i 8,7% deformitete kičmenog stuba, a da su češći deformiteti u regionu Vojvodine i Beograda (11,5%). Tokom posmatranog perioda od dve decenije, zabeleženi su trendovi pada učestalosti deformiteta grudnog koša i blagog opadanja učestalosti deformiteta kičmenog stuba i ravnih tabana.

Prema poslednjem Istraživanju zdravlja stanovništva Srbije (2019) procenat gojazne dece uzrasta od 5-14 godina iznosio je 12,9%, dok je umereno gojazne dece bilo 16,6%. Takođe, registrovan je porast procenta gojazne dece uzrasta od 7-14 godina (10,5%) u poređenju sa Istraživanjem iz 2013. godine kada je iznosio 4,9%.

Na sistematskim pregledima učenika srednjih škola u 2020. godini deformacije kičmenog stuba imalo je 14,5% pregledanih učenika, a deformitete stopala 8,3%. I kod adolescenata postoji trend blagog opadanja učestalosti deformiteta kičme, grudnog koša i ravnih tabana.

Uočeno je da roditelji poštuju preporuke i koriste mogućnosti koje su im pružene od strane zdravstvenog sistema u odnosu na preventivne preglede i redovno dovode decu u najranijem uzrastu i pred polazak u školu, a da ovu mogućnost u starijem uzrastu dece ređe koriste.

Pored preporuke roditeljima da redovno vode decu na preventivne i kontrolne preglede, važno je da u okviru porodice svakodnevno neguju zdrave stilove života koje karakterišu struktuiran dan, dovoljno sna, izbalansirana i pravilna ishrana, fizička aktivnost, što duži boravak u prirodi, što kraći periodi upotrebe mobilnih telefona, odnosno kvalitetno vreme provedeno u porodici.

Ovi faktori su ključni u prevenciji mnogobrojnih bolesti i stanja (gojaznosti, šećerne bolesti, povišenog krvnog pritiska, mentalnih poremećaja i malignih bolesti) u najranijem uzrastu, kao i za punu angažovanost u svakodnevnim školskim i slobodnim aktivnostima.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari