Predsednica Upravnog suda: Ne pravimo razliku između tužilaca 1Foto: Aleksandar Roknić

Srbija obeležava 150 godina od osnivanja upravnog sudstva, uvođenja upravnog spora i 10 godina od osnivanja Upravnog suda. Tim povodom predsednica Upravnog suda Jelena Ivanović govori za Danas o izazovima i problemima upravnog sudstva u Srbiji.

– Upravni sud je od početka rada 1. januara 2010. godine do kraja oktobra ove godine rešio oko 180.000 predmeta od primljenih 218.783 predmeta. Sudije i svi zaposleni su uložili ogroman napor na rešavanju predmeta, a prema Predlogu strategije razvoja pravosuđa, Upravni sud je najopterećeniji sud u Srbiji. Te 2010. godine primili smo oko 34.000 predmeta i to 18.000 nasleđenih od Upravnog odeljenja Vrhovnog suda Srbije i 33 okružna suda i 16.000 novih predmeta. Priliv se svake godine povećava, prošle godine smo imali rekordnih 25.000 novih predmeta, kaže Ivanović.

Ona dodaje da je razlog velikog priliva to što je 2010. proširen predmet upravnog spora i uveden novi institut, kao što je zahtev za odlaganje izvršenja upravnog akta u toku i pre upravnog spora kao i regulisanje zakonima novih upravnih oblasti.

– Od 2014. do danas imamo oko 80 novih zakona u potpuno novim upravnim oblastima. Zakonom o upravnom postupku (ZUP) 2017. godine je znatno proširen predmet upravnog postupka, a Zakon o zaposlenima u AP i jedinicama lokalne samouprave doneo nam je od 2016. godine još novih predmeta. Razlog ovolikog broja predmeta je i nedovoljno kvalitetan rad pojedinih organa uprave.

* Šta je pokazalo ovih 10 godina rada Upravnog suda?

– Pokazalo je potrebu reforme upravnog sudstva za koju imamo podršku Ministarstva pravde i Visokog saveta sudstva (VSS), jer je u Nacionalnoj strategiji reforme pravosuđa 2013-2018. i u Predlogu strategije razvoja pravosuđa 2019-2024. kao jedan od ciljeva propisano osnivanje višestepenog sudstva, odnosno mreže upravnih sudova.

* Koliko vam ova inflacija zakona, koje skupština stalno izbacuje, otežava rad?

– Intenzivno učestvujemo u davanju mišljenja na predloge zakona koji se tiču naše nadležnosti, formira se radna grupa za davanje primedbi i to se šalje predlagaču. Broj zakona utiče na našu nadležnost, jer uvećava broj predmeta, pošto se nadležnost proširuje.

* Kako vidite sve češće tužbe državnih organa jednih protiv drugih i protiv nezavisnih tela? Da li je to urušavanje pravnog poretka države?

– Zakon o upravnim sporovima tačno definiše ko može da bude tužilac – fizičko, pravno lice ili drugo lice ako smatra da mu je određenim aktom povređeno neko pravo ili na zakonu zasnovan interes. Ko je tužilac za nas nema razlike. Svako ima pravo da se obrati sudu i ne pravimo razliku između tužilaca. Kada državni organi podnose tužbe jedni protiv drugih, nije ništa drugačije za sud, od situacije kada tužbu podnosi fizičko lice. Isto tako je i sa nezavisnim telima. Prema svima imamo isti odnos.

* Da li ima političkih pritisaka, jer ipak radite izborne predmete?

– Znate kako, mi imamo veoma raznovrsnu materiju i sudimo zaštitu izbornog prava, pa smo u tom smislu intrigantni javnosti. Međutim, mi imamo vrlo transparentan rad, što znači da sve naše odluke prolaze kroz Odeljenje sudske prakse, pri čemu je Sudskim poslovnikom propisano da tim Odeljenjem rukovodi sudija kog odredi predsednik suda. To znači da ja kao predsednica suda ne mogu da utičem na presuđenje, niti da pustim bilo koju odluku iz suda. Sve odluke u izbornim predmetima se objavljuju odmah na internet prezentaciji suda da bi javnost bila upoznata sa njima. Punimo eksternu bazu sudske prakse i objavljujemo Bilten. Do mene, do sada, nijedna vrsta političkog pritiska nije došla. Takođe, od sudija nikad niko nije došao i rekao da je na njega vršen ovakav pritisak.

* Bila je prilična povika od Ministarstva građevine zbog vaše odluke u slučaju „beogradska gondola“, kada ste zabranili dalje radove na Kalemegdanu oko izgradnje žičare. Kako to komentarišete?

– Upravni sud sudi vrlo značajnu i vrlo delikatnu materiju i uvek možemo očekivati da nas hvale ili kude, nema veze ko – da li pozicija ili opozicija. Biti sudija ovog suda je vrlo delikatno, jer je naš rad izložen posebnom sudu javnosti. Pratimo sve ono što piše u novinama, nekad nije lako, ali mi smo sudije i moramo da sačuvamo integritet i dostojnost i ne smemo dozvoliti da to na nas utiče.

* Često se dešava da državna institucija otpusti nekoga, ovaj pokrene spor, dobije odluku suda o vraćanju na posao, ali državni organ to ne želi da ispuni ili ga postavi na neko mesto koje nije ono iz presude suda. Kako se izboriti sa takvim situacijama?

– Pred Upravnim sudom postoji mogućnost podnošenja zahteva za izvršenje odluke Upravnog suda. Ono na čemu treba raditi jeste da državni organi budu svesni da odluke Upravnog suda mora da se izvršavaju. Tu još nismo postigli zavidan nivo, kao recimo u Nemačkoj, gde se, po navodima nemačkih kolega, od Drugog svetskog rata nije desilo da odluka upravnog suda ne bude izvršena, sem u jednom slučaju kada je resorni ministar podneo ostavku. Kod nas je veliki broj predmeta u kojima se ne izvršavaju odluke. Odluke Upravnog suda su obavezujuće po zakonu. Postoji mogućnost i novčanog kažnjavanja, pa sud može rukovodiocu organa koji nije postupio po presudi da izrekne novčanu kaznu od 30.000 do 100.000 dinara.

* Da, ali državni organi se rukovode idejom da će radije da plate kaznu nego da sprovedu odluku suda. Šta raditi?

– Potrebno je iznaći adekvatno zakonsko rešenje koje bi garantovalo postupanje državnih organa po odlukama Upravnog suda.

* Imamo situaciju u kojoj same državne institucije ne poštuju zakone Republike Srbije ili ih unižavaju i vas ostavljaju na vetrometini. Šta mislite o tome?

– Potrebno je naći pravno sredstvo koje će na zakonit način omogućiti da se sprovedu odluke Upravnog suda. Obaveznost presude upravnog sudstva propisana je prvi put 1888. godine, ali je očigledno da ni danas, na našim prostorima, nismo našli adekvatan institut koji bi 100 odsto garantovao njihovo izvršenje.

Istorijat

Upravno sudstvo je u Srbiji uspostavljeno 1869. donošenjem Namesničnog ustava Kneževine Srbije, kada je Državni savet dobio sudsku nadležnost da rešava o zakonitosti ministarskih rešenja. Već naredne godine Zakonom o poslovnom redu u Državnom savetu je definisan upravni spor, što znači da Srbija ima dugu tradiciju upravnog sudovanja, jer smo među prvima nakon Francuske omogućili građanima da dobiju zaštitu u upravnom sporu. Deset godina rada Upravnog suda je takođe značajan jubilej, jer je osnivanje Upravnog suda značilo povratak tradiciji upravnog sudstva. Tim povodom održaćemo Svečanu konferenciju uz podršku Misije OEBS-a u Srbiji i Fonda za dobru upravu Ujedinjenog Kraljevstva. Značajno je i zato što smo izdvojili upravno sudstvo iz redovnih sudova, nadležnost Upravnog suda je veoma bitna za funkcionisanje cele države, jer vršimo sudsku kontrolu akata izvršne vlasti. Sudimo u upravnom sporu, pružamo međunarodno pravnu zaštitu u okviru svoje nadležnosti, kao i zaštitu izbornog prava na svim nivoima – od parlamentarnih, predsedničkih i izbora za članove nacionalnih saveta nacionalnih manjina, preko pokrajinskih, lokalnih, pa do izbora članova saveta mesnih zajednica.

E-sud

* Dosta se govori o E-sudu. Koliko je efikasan?

– To je projekat koji smo u saradnji sa Ministarstvom pravde pokrenuli 2018. godine i koji omogućava građanima da podnesu tužbu i bilo koju vrstu podnesaka a da ne moraju da dođu ni do pošte, a kamoli do suda, što je značajno posebno za ljude u unutrašnjosti. Sigurna sam da će to biti vrlo korisno u budućnosti i umnogome olakšati rad i sudu i strankama.

Manjak sudija

– U osnivanju smo dobili mnogo manji broj sudija od potrebnog. Te 2010. godine bilo je potrebno minimum 100 sudija, a mi smo dobili samo 35 i to je stvorilo velike zaostatke u radu ovog suda, pa čak i uz povećanja od po dvoje, troje sudija. Sada je utvrđen broj od 50 sudija i predsednik, ali trenutno nas je 49.

* Da li ste se žalili VSS-u?

– Da. U 2017. godini sam uputila Predlog hitnih mera radi omogućavanja minimuma procesa rada u ovom sudu, jer sa takvim prilivom i nedostatkom sudija i sudskog osoblja, ne bismo mogli da ostvarimo minimum procesa rada. Deo tih mera je usvojen, pa smo 2017. dobili proširenje za 10 sudija, ali se ti efekti ne vide dovoljno, jer je veliki odliv sudija zbog odlaska u penziju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari