Bez pomaka u proširivanju prava LGBTI zajednice 1Foto: EPA/ KOCA SULEJMANOVIC

Krivična dela motivisana mržnjom prema LGBTI osobama još uvek su bez sudskog epiloga, a pomaka nema ni u zakonodavstvu u pogledu registracije istopolnog partnerstva i drugih prava ove manjinske grupe koja bi morala biti zagarantovana u skladu sa domaćim i međunarodnim ugovorima.

Organizacija Da se zna! je samo u protekle dve godine evidentirala preko 100 slučajeva povrede prava LGBTI osoba, od kojih više od dve trećine podležu Krivičnom zakonu. Radi se o delima koja su počinjena zbog mržnje ili predrasuda prema osobama sa drugačijom seksualnom orijentacijom odnosno drugačijim rodnim identitetom. Udruženja koja se bave zaštitom prava LGBTI ukazuju da su zločini iz mržnje mnogo ozbiljniji od ostalih dela, jer su motivisani diskriminacijom i stoga više nasilni. Iako je izmenama Krivičnog zakonika 2012. godine zločin iz mržnje uveden je pod članom 54a kao otežavajuća okolnost u odmeravanju kazne, policija i tužilaštvo još uvek ne uzimaju u obzir ovu odredbu.

– Organiyacija Da se zna! je do sada uspostavila saradnju sa Prvim i Trećim osnovnim tužilaštvom, koja je proistekla iz rada na pojedinačnim slučajevima, a koje Da se zna! monitoriše i vodi, pružajući podršku žrtvama kroz proces istrage kao i zastupanje – kaže za Danas Dragoslava Barzut iz ove organizacije.

Ona navodi slučaj iz 2014. kada je grupa napala i nanela telesne povrede trans ženi, za koji u procesu sudija nije uzeo u obzir zločin iz mržnje kao otežavajuću okolnost. Udruženje Da se zna! je potom uputilo inicijativu protiv prvostepene presude Republičkom tužilaštvu, koje je za taj slučaj podnelo zahtev za zaštitu zakonitosti, a odluka se očekuje u maju ove godine, „pola godine od podnošenja zahteva“.

Rešenje o sprovođenju istrage tužilaštvo je donelo u nekoliko slučajeva koji se odnose na napade i nanošenje povreda osobama iz LGBTI populacije, ali je za većinu krivičnih prijava, prema evidenciji Da se zna!, reakcija tužilaštva ili policije nepoznata. Barzut navodi i tri odbačene krivične prijave podnete zbog pretnji zasnovanih na mržnji prema LGBT osobama.

Bez obzira na negativnu i nasilnu društvenu atmosferu, Srbija je u obavezi da odgovornije pristupa krivičnim delima podstaknutim homofobijom i transfobijom, na čemu i Evropska unija insistira u Poglavlju 23. Osim toga, Srbija je međunarodnim ugovorima u obavezi da zakonski reguliše i istopolno partnerstvo, jer nepostojanje takvog pravnog statusa nosi sa sobom brojne posledice i održava prostor za diskriminaciju pripadnika/ca ove manjinske grupe.

– Srbija to mora da legalizuje, prosto zato što je članica Saveta Evrope. Da li će se takva zajednica zvati brak ili nekako drugačije, manje je bitno – objašnjava Goran Miletić iz Civil Right Defeders.

Pa ipak, kako ističe, na tom polju apsolutno ništa nije urađeno. Prednacrt Građanskog zakonika, koji je godinama na javnoj raspravi, sadržao je član koji se odnosi na registraciju istopolne zajednice, ali je on početkom prošle godine izbrisan. Međutim, s obzirom na presudu Evropskog suda za ljudska prava u poznatom slučaju Oliari i drugi protiv Italije, po kojoj se sve ovakve zajednice moraju legalizovati, izgledno je da će ova odredba biti vraćena. Dok se ne uredi pravni status istopolnog partnerstva, LGBT zajednica ostaje uskraćena za brojna građanska prava, poput prava na sticanje zajedničke imovine, prava na zakonsko nasleđivanje, na porodičnu penziju, korišćenje stana posle smrti partnera/ke, posete u bolnici, zdravstveno osiguranje preko partnera/ke i ostala koja prava koja na osnovu Porodičnog zakona i drugih regulativa uživaju pripadnici većinske heteroseksualne zajednice.

– To su jednostavno osnovna građanska prava. Građani se tome u suštini i ne protive, samo se od toga stvara bauk – kaže Miletić, i dodaje da Ministarstvo inostranih poslova uredno upisuje suprug/supruga stranog diplomatskog gej ili lezbejskog para, što je paradoks jer takav bračni status ne priznaje kod svojih građana.

Pašalić: Diskriminacija i dalje prisutna

– Iako je Srbija posvećena zaštiti i unapređenju položaja LGBTI osoba, nasilje i diskriminacija su i dalje dominantni problemi kojima se ove zajednica suočava, ocenio je Zaštitnik građana. Diskriminacija prema LGBTI zajednici ima mnogo oblika, od zlostavljanja u školama, pri zapošljavanju i napredovanju na poslu, preko postupanja policije, čak i prilikom obraćanja zdravstvenim ustanovama. Zaštitnik građana Zoran Pašalić je povodom Međunarodnog dana borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije saopštio da je najvažniji cilj podizanje svesti društva o pravima LGBTI osoba.

Negativan tretman u institucijama

Izveštaj „Podaci, a ne zvona i praporci“ udruženja Da se zna!, koji obuhvata period od 1. januara do 31. oktobra 2017. godine, dokumentuje 28 incidenata i zločina iz mržnje. Od ukupnog broja incidenata, 63 odsto se odnosi na verbalno nasilje, 41 odsto pretnje nasiljem, 30 procenata fizičko nasilje, 11 odsto proganjanje, 7 odsto uništavanje ili obeležavanje imovine. Po 4 odsto slučajeva se odnosi na nepružanje zdravstvene zaštite i odbijanje vožnje taksijem.

Tretman policije i/ili tužilaštva je u polovini prijavljenih slučajeva ocenjen kao negativan. U 11 odsto ocenjen je kao podržavajući, u isto toliko slučajeva kao ponižavajući i kao uvredljiv, a u 17 odsto slučajeva prijavljenih policiji, reagovanje policije je ostalo nepoznato. Nijedan od evidentiranih slučajeva policija i/ili tužilaštvo nije tretirala kao zločin iz mržnje.

Ovaj projekat finansira Evropska unija u saradnji sa listom Danas. Sadržaj ovog projekta je isključivo odgovornost lista Danas i ni na koji način ne odražava stavove i mišljenja Evropske unije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari