Vlast propise menja, ali ćud nikada 1Foto: Aleksandar Roknić

Na papiru, Srbija na jesen planira da iskoreni politički uticaj na pravosuđe i nedozvoljeno komentarisanje rada sudova i tužilaštava.

Naime, nova verzija Akcionog plana za poglavlje 23, koju je nedavno usvojila Vlada Srbije, predviđa više aktivnosti po čijem okončanju će „državni službenici i političari u potpunosti (da) poštuju sudske odluke kao i rad sudova i javnih tužilaštava“.

Od više aktivnosti predviđenih ovom tačkom akcionog plana, najznačajnija podrazumeva uspostavljanje mehanizma za praćenje punog poštovanja sudskih odluka.

Mehanizam, zapravo, podrazumeva održavanje tromesečnih sastanaka između predstavnika Visokog saveta sudstva i Državnog veća tužilaca sa jedne i predstavnika Narodne skupštine i Vlade sa druge strane.

Cilj ovakvih sastanaka biće podizanje svesti kod državnih službenika i političara o potpunom poštovanju sudova i tužilaštava, ali i da kritikovanje odluka dovodi u pitanje nezavisnost sudstva.

Planom je predviđeno da se sa ovom aktivnošću počne u četvrtom kvartalu ove godine, dakle za manje od dva meseca.

Takva radna grupa bi, prema planu, nakon svakog sastanka pripremala izveštaje o zaključcima i preporukama za buduća poboljšanja u oblasti poštovanja nezavisnosti pravosuđa.

Miodrag Majić, sudija Apelacionog suda u Beogradu koji je često meta neprimerenih komentara političara, ističe da to što je akcionim planom nešto predviđeno nije dovoljno da ga ubedi da će doći do opipljive promene u ponašanju.

– Kada je pravosuđe u pitanju, postoji neshvatljiv jaz između forme i sadržaja. Nažalost, previše puta smo videli da to što nešto piše na papiru nema bitnih posledica na stvarnost. Bez korenite promene kursa u ophođenju prema pravosuđu, tu pre svega mislim na predstavnike izvršne vlasti, stanje se neće bitnije menjati, navodi Majić.

Pored navedenih aktivnosti, Akcionim planom za poglavlje 23 predviđeno je i propisivanje jasnih procedura za javno reagovanje Visokog saveta sudstva u slučaju političkog mešanja u sudstvo.

Važeće procedure, međutim, već su poprilično jasne.

Naime, važećim Poslovnikom o radu VSS-a, omogućeno je sazivanje posebne sednice ukoliko se neki sudija požali na politički pritisak. Savet, nakon sednice, obaveštava javnost o zaključcima putem konferencije za medije ili objavljivanjem saopštenja.

I kao što važeće norme već dozvoljavaju VSS-u da javno reaguje na političke pritiske, one istovremeno zabranjuju političarima da neprimereno komentarišu rad sudova i tužilaštava.

Naime, upravo je kao jednu od obaveza iz poglavlja 23, Vlada Srbije još u januaru 2016. godine usvojila Kodeks ponašanja članova Vlade o granicama dozvoljenosti komentarisanja sudskih odluka. Isti kodeks, Narodna skupština usvojila je godinu i po dana kasnije.

Iz tog razloga, predsednica Društva sudija Srbije Snežana Bjelogrlić navodi da novi pravilnici i radne grupe neće po sebi rešiti problem.

– To je dobar početni korak. Međutim, nikada problem nije bio u lošim normama. I do sada smo imali dobre kodekse i pravilnike, pa se situacija nije bitno promenila nabolje. Prema mom mišljenju osnovi propust svih tih dokumenata je što ne sadrže kaznenu odredbu koja bi sankcionisala nedozvoljeno komentarisanje rada suda. Samo to bi moglo nešto da izmeni pošto vidimo da javne osude, osim što sudijama znače, ne doprinose smanjenju te pojave, kaže Bjelogrlić.

Nedozvoljeno komentarisanje rada suda nije bilo retkost prethodnih godina. Više je primera u kojima su predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti podrivali poverenje u pravosuđe, od opaske predsednika Vučića „evo vam tajkuni, neka vam vode državu i sve pokradu“ na oslobađajuću presudu biznismenu Miroslavu Miškoviću, do optužbe gradonačelnika Novog Sada Miloša Vučevića da su sudije koje su oslobodile bivšeg ministra Predraga Bubala položile zakletvu „onima koji im pune džepove“.

Sudija Majić je u junu 2019. godine, nakon gostovanja u emisiji Utisak nedelje, gde je kritikovao nacrt izmena Krivičnog zakonika, narednih dana iz skupštinskih klupa optuživan za korupciju i da je „za novac pustio Gnjilansku grupu“.

Ovakva praksa, navodi Majić, štetna je i u zemljama razvijene demokratije.

– Međutim, u društvima kakvo je naše, ovakva pojava razorno deluje na princip podele vlasti. Kod nas podela vlasti nikada nije ni postojala u punom smislu reči. Kada se kaže vlast, većina ljudi u Srbiji pomisli na izvršnu vlast. Kada u kontekstu takvog disbalansa, neko sa pozicija moći kritikuje sudije, građani, ali i dobar deo samih sudija je sklon da se povede za tim što je rečeno. Kada se to desi, više nema ni govora o nepristrasnom postupku. U takvoj situaciji, svako ko se u sudu nađe sa druge strane od one koju favorizuje izvršna vlast, nema nikakvog izgleda na uspeh, kaže Majić.

Ovaj projekat finansira Evropska unija u saradnji sa listom Danas. Sadržaj ovog projekta je isključivo odgovornost lista Danas i ni na koji način ne odražava stavove i mišljenja Evropske unije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari