Apel Zajednice umetnosti i kulture međunarodnoj javnosti 1

Zajednica umetnosti i kulture (ZUK) uputila je međunarodni apel umetnicima, kulturnim radnicima, akademskoj zajednici i relevantnim evropskim i svetskim organizacijama povodom sve težeg, alarmantnog i politički uslovljenog stanja u kulturi u Srbiji, piše SEEcult.org

Apel je poslat, između ostalog, Evropskom parlamentu — Odbor za kulturu i obrazovanje i Odbor za građanske slobode, pravdu i unutrašnje poslove, Delegaciji Evropske unije u Srbiji, kao i organizacijama i mrežama UNESCO-Aschberg, Evropa Nostra, ICOMOS, ICOM, IFLA, EBLIDA, PEN International, Freemuse, Artists at Risk, Scholars at Risk, Culture Action Europe, Kooperativa — Regionalna platforma za kulturu, kao i istaknutim profesorima, istraživačima, umetnicima i javnim intelektualcima u dijaspori i međunarodnoj akademskoj zajednici.

Međunarodnoj javnosti ukazano je u apelu da je, nakon novembra 2024. godine, kada je pad nadstrešnice na novorenoviranoj železničkoj stanici u Novom Sadu odneo 16 života, Srbija ušla u jedan od najtežih perioda novije istorije.

Masovni studentski pokret i građanski protesti, koji su usledili kao zahtev za odgovornost i pravo na pravdu, otkrili su razmere sistemske korupcije, medijske kontrole, zloupotrebe institucija i represije nad građanima.

Zajednica umetnosti i kulture istakla je da kulturni radnici, umetnici, istraživači i nezavisna scena nisu pogođeni samo opštim urušavanjem kulturnog sistema, već sve vidljivijim obrascem političkog pritiska, ekonomskog kažnjavanja, cenzure, profesionalne odmazde, uskraćivanja prostora i sredstava, javnih napada, otpuštanja i institucionalnog zastrašivanja.

Posebno je naglašeno da nije reč o nizu izolovanih slučajeva, već o sistemskom modelu represije i instrumentalizacije kulture. U pitanju nije samo položaj pojedinačnih umetnika, programa ili institucija, već sama mogućnost slobodnog i autonomnog kulturnog života, kao i očuvanje javnog prostora, demokratskih procesa i prava građana.

Međunarodnim kolegama skrenuta je i pažnja na specijalizovanu izložbu Ekspo 2027 u Beogradu, koji se ne može posmatrati kao neutralan ili izolovan kulturni događaj, već kao projekat u potpunosti oblikovan i kontrolisan od režima. ZUK ukazuje da Ekspo 2027 predstavlja vrhunac modela upravljanja zasnovanog na netransparentnosti, orupciji, zaobilaženju zakonskih procedura, privatizaciji javnog interesa i upotrebi kulture kao sredstva političke legitimacije.

„U trenutku kada se kulturni programi gase, institucije siromaše, nezavisna scena dovodi na ivicu opstanka, a umetnici i kulturni radnici ostaju bez osnovnih uslova za rad, nesrazmerna javna sredstva usmeravaju se ka projektu EXPO 2027 i strukturama bliskim vlasti. Zbog toga ZUK poziva međunarodne aktere da se pre svakog oblika saradnje, učešća ili podrške EXPO 2027, temeljno informišu o političkom, pravnom, ekološkom i društvenom kontekstu u kome se taj projekat realizuje“, navedeno je u apelu.

Apelom su međunarodne organizacije, institucije, profesionalne mreže i pojedinci pozvani da pomognu u širenju informacija o stanju u Srbiji, da stupe u dijalog sa kulturnim radnicima, da javno reaguju na rastuće pretnje slobodi, demokratiji, pravdi i građanskim pravima, kao i da od svojih vlada i nadležnih institucija traže odgovore u vezi sa učešćem njihovih zemalja u EXPO 2027 u Beogradu.

Ujedno, ZUK je pozvao domaću javnost da ozbiljno razume razmere procesa koji je u toku, navodeći da nije reč samo o „lošem stanju u kulturi“, niti samo o smanjenim budžetima, otkazanim programima ili ukinutim prostorima, već o dubljem razaranju javnog interesa, razaranju kulturne baštine i ukidanje prostora za savremeno stvaralaštvo, o pretvaranju kulture u instrument političke poslušnosti, o kažnjavanju solidarnosti i o postepenom gušenju svakog autonomnog, kritičkog i slobodnog glasa.

„Posledice takvog procesa neće snositi samo umetnici i kulturni radnici.

Snosiće ih celo društvo: kroz siromašniji javni život, zatvorenije institucije, manje slobode, manje kritičkog mišljenja, manje prostora za mlade ljude, manje javne kontrole i dublju normalizaciju straha“, poručila je ZUK.

Zajednica umetnosti i kulture podsetila je da je nastala kao neformalna inicijativa umetnika, kulturnih radnika i saradnika u kulturi, podstaknuta studentskim pokretom i potrebom da se zaštite uslovi neophodni za opstanak kulturne i umetničke scene u Srbiji. ZUK okuplja ljude koji se suprotstavljaju represiji, političkom pritisku, institucionalnom urušavanju i ekonomskom kažnjavanju kulturnog sektora.

Zajednica umetnosti i kulture u kontinuitetu prikuplja i beleži slučajeve pritisaka, cenzure, otkazivanja programa, uskraćivanja sredstava, javnih napada i drugih oblika represije u polju kulture tokom 2025. i 2026. godine pod nazivom Hronike represije, piđe SEEcult.org

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari