Sutra sahrana Davida Albaharija na Jevrejskom groblju u Beogradu 1Foto: FoNet

Sahrana književnika i prevodioca Davida Albaharija biće sutra u 12:00 časova na Jevrejskom groblju u Beogradu, preko puta Novog groblja, saopštila je porodica.

Komemoracija Albahariju biće održana u sredu, 9.avgusta, u Jevrejskom kulturnom centru, Jevrejska 16, sa početkom u 17:00 časova.

Posle duže bolesti, Albahari je preminuo 30.jula u 75.godini.

Rođen 1948.godine u Peći, prvu knjigu, zbirku priča Porodično vreme, objavio je 1973. u izdanju Matice srpske iz Novog Sada. Isti izdavač objavio je njegov prvi roman, Sudija Dimitrijevic (1978).

Objavio je još romane Cink, 1988; Kratka knjiga, 1993; Snežni čovek, 1995; Mamac, 1996; Mrak, 1997, 2008; Gec i Majer, 1998; Svetski putnik, 2001; Pijavice, 2006; Ludvig, 2007; Brat, 2008; Ćerka, 2010; Kontrolni punkt, 2011, Životinjsko carstvo, 2013; zbirke priča Obične priče, 1978; Opis smrti, 1982; Fras u šupi, 1984; Jednostavnost, 1988; Pelerina, 1993; Izabrane priče, 1994; Neobične priče, 1999; Drugi jezik, 2003; Senke, 2006; Svake noći u drugom gradu, 2008; Male priče, 2013; Propuštena prilika, 2013; 21 priča o sreći, 2017, kao i knjige eseja Prepisivanje sveta (1997), Teret (2004), Dijaspora i druge stvari (2008) i Ljudi, gradovi i štošta drugo (2011).

Zajedno sa Dušanom Petričićem objavio je knjigu za decu Ema i jež koji nestaje (2008).

Zajedno sa Žarkom Radakovićem objavio je Knjigu o muzici (2013).

Za zbirku priča Opis smrti dobio je Andrićevu nagradu. Roman Mamac dobio je Ninovu nagradu za najbolji roman u 1996. godini, kao i nagradu Narodne biblioteke Srbije, Balkaniku i Most-Berlin. Knjiga priča Svake noći u dugom gradu dobila je Vitalovu nagradu za knjigu godine.

U periodu između 1973. i 1994. godine radio je u redakcijama više beogradskih i novosadskih časopisa i izdavačkih kuća – Vidici, Književna reč, Pismo, Kulture Istoka, Politika, Mezuza, edicija Prva knjiga Matice srpske. Knjige su mu prevedene na dvadeset i jedan jezik.

Preveo je veliki broj knjiga, priča, pesama i eseja mnogih američkih, britanskih, australijskih i kanadskih pisaca, uključujući Sola Beloua, Vladimira Nabokova, Margaret Etvud, Isaka Baševisa Singera i Tomasa Pinčona. Preveo je i dramske tekstove Sema Šeparda, Keril Čerčil i Džejsona Šermana.

Član je SANU, srpskog PEN centra i Srpskog književnog društva.

Od jeseni 1994. godine do 2012.godine živeo je u Kalgariju, u Kanadi. od 2012. godine u Beogradu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari