"Kao di-džej u klubu koji podiže publiku": Bernam, potencijalni novi premijer, predstavio plan za "preobražaj" Ujedinjenog Kraljevstva 1EPA/ADAM VAUGHAN

Endi Bernam predstavio je svoj plan za preobražaj Ujedinjenog Kraljevstva, obećavajući poboljšanje životnog standarda i obnovu poverenja u politiku kroz, kako je rekao, „najveću preraspodelu moći koju je naša zemlja ikada videla“, piše Gardijan.

Političar za koga se široko očekuje da će postati naredni premijer izjavio je da je sadašnji sistem „slomljen“ i da „nastavak po starom“ neće biti dovoljan da se odgovori na ozbiljne izazove sa kojima se zemlja suočava.

U opsežnom govoru, čija je glavna poruka bila ambicija da se „zemlja ponovo podigne“ i vrati nada građanima koji su izgubili strpljenje, Bernam je rekao da je potrebna temeljna promena „u načinu na koji se Britanijom upravlja, a ne samo u tome ko njome upravlja“.

Pošto je sada gotovo izvesno da će Bernam za manje od tri nedelje naslediti Kira Starmera na mestu premijera, ovaj govor imao je za cilj da pokaže u kom pravcu namerava da vodi zemlju, kao i da ulije poverenje poslanicima Laburističke partije i biračima koji možda smatraju da nema dovoljno iskustva ili da nije u potpunosti spreman za preuzimanje vlasti.

Govoreći u Muzeju narodne istorije u Mančesteru, novi poslanik iz izborne jedinice Mejkerfild, obučen u svoju već prepoznatljivu tamnu majicu i sako, rekao je da je „novi pravac“ srž njegove političke ponude. Ona, između ostalog, obuhvata dugoročnu težnju ka većoj javnoj kontroli nad osnovnim uslugama, poput vodosnabdevanja, stanovanja, energetike i saobraćaja, kako bi se ublažili troškovi života; osnivanje kancelarije Sever br. 10, koja bi nadgledala prenos ovlašćenja i resursa iz Vajthola u druge delove zemlje;  najveći program izgradnje opštinskih stanova još od posleratnog perioda, kao i „preporod“ glavnih gradskih trgovačkih ulica kroz reformu sistema poslovnih poreza; uspostavljanje uravnoteženijeg obrazovnog sistema, za koji smatra da je previše bio usmeren na univerzitetsko obrazovanje, tako da akademski i stručni programi budu ravnopravni.

U svom govoru Bernam je ponovo nastojao da uveri javnost da će se pridržavati fiskalnih pravila ministarke finansija Rejčel Rivs. Nakon što je prošle godine izjavio da je Ujedinjeno Kraljevstvo „dužno tržištima obveznica“, sada je poručio da se njegov program zasniva na „disciplini koju obezbeđuju zdrave javne finansije“.

Međutim, rekao je da neće objaviti ključna mesta u budućoj vladi sve dok se dodatno ne približi preuzimanju vlasti, pozivajući javnost da ignoriše „divlje spekulacije“ o tome koga će imenovati za ministra finansija. Upravo će to imenovanje, smatra se, najjasnije pokazati pravac njegove ekonomske politike. Kao glavni favorit pominje se aktuelni ministar energetike Ed Miliband.

Nagoveštavajući da bi ubrzo po dolasku u Dauning strit mogao da predstavi paket mera za pomoć građanima zbog visokih troškova života, Bernam je priznao da „ljudi ne mogu zauvek da čekaju promene“ dok se mnoga domaćinstva bore sa računima i drugim svakodnevnim izdacima.

„Ljudima je sada potrebna dodatna pomoć kako bi se izborili sa rastućim troškovima“, rekao je Bernam. „Učiniću sve što je u mojoj moći da to obezbedim i ne dovodeći u rizik javne finansije, nastojaću da Britaniji što pre omogućim malo predaha. Ljudi treba da mogu da se raduju večernjem izlasku ili odmoru sa decom. Ljudima je potrebna nada.“

Nada je bila jedna od glavnih tema njegovog govora.

„Kakvu nadu možemo imati da će ovoga puta biti drugačije? To je pitanje koje bih sebi postavio kada bih sada bio birač“, rekao je.

„Vestminster ne radi u interesu ljudi i tako je već veoma dugo. Zapravo, sistem je slomljen. Zbog toga zemlja nije tamo gde bi trebalo da bude. Zapala je u kolotečinu i očigledno je da ovako više ne možemo da nastavimo.“

Bernam, koji je služio u poslednjoj laburističkoj vladi i sedeo u opozicionim klupama sve dok nije postao gradonačelnik Velikog Mančestera, rekao je da njegova generacija političara mora da preuzme odgovornost za to što nije bila dovoljno dobra.

„To možda ima manju težinu u svetu u kojem se životi ljudi poboljšavaju, ali kada se to ne dešava, to postaje opasno i razorno po ono malo kulturnog poverenja koje je ostalo u politici“, rekao je. „Ne možemo da prođemo kroz još jednu deceniju kao što je bila prethodna. Potrebna nam je nova odlučnost da podignemo životni standard… Moramo da promenimo politiku i moramo to da uradimo odmah.“

Bernam planira da osnuje kancelariju Sever br. 10 kao „nervni centar preuređene Britanije“, koja bi nadgledala prenos ovlašćenja i resursa na gradonačelnike i lokalne vlasti širom Ujedinjenog Kraljevstva. Tu kancelariju bi vodila Kerolajn Simpson, izvršna direktorka kombinovane vlasti Mančestera, koja je sprovodila njegovu viziju „mančesterizma“ i postala bi njegova zamenica šefa kabineta pod Džejmsom Purnelom, ukazuje Gardijan.

Bernam namerava da i dalje živi u porodičnoj kući u Velikom Mančesteru umesto u Dauning stritu, piše britanski list, pozivajući se na svoje izvore, što znači da bi boravio u stanu iznad broja deset samo radnim danima.

Takođe je sugerisao da je Vajthol dugo bio „previše konfrontacijski“ i da su različita ministarstva gubila previše vremena međusobno se sukobljavajući.

„Dozvolite mi da ovo kažem vrlo jasno – dani u kojima Vajthol koči prenos ovlašćenja na regione i nacije su zauvek završeni.“

U nagoveštaju da bi mogao da donese zakone koji bi primorali Vajthol da deluje više u interesu regiona, kancelarija Sever br. 10 sa sedištem u Mančesteru bila bi zadužena za „težnju ka jednakim životnim uslovima“ u svim delovima zemlje.

To bi moglo da znači i praćenje nemačkog modela, nagovestio je, gde je savezna vlada zakonski obavezna da deli prihode od poreza na dohodak i PDV-a sa regionima i da sprovodi fiskalno izravnavanje kako bi se smanjile razlike u bogatstvu između oblasti.

Obraćajući se zabrinutostima da Mančester ne predstavlja nužno ceo sever Engleske, Bernam je rekao da bi ovaj centar omogućio da se moć prenosi i na Midlands, jugozapad, London, kao i na severoistok, Jorkšir i Hamber.

Bernam je takođe nagovestio da želi da se obračuna sa kulturom Vestminstera i da iako „politički pravac koji postavim nije predmet pregovora“, želi da sistem stranačke discipline (tzv. „whipping system“) omogući poslanicima da deluju kao „autentični predstavnici“ bez straha od političke odmazde.

Takođe je sugerisao da bi bio spreman da stupi u kontakt sa drugim političkim partijama kako bi se pronašlo „što više zajedničkog jezika“ u cilju sprovođenja njegovog desetogodišnjeg plana promena.

U međuvremenu, Mark Rute, generalni sekretar NATO-a, izjavio je da je uveren da će Bernam poštovati dugoročne obaveze Alijanse o potrošnji i da će prepoznati da ponovno naoružavanje može podstaći ekonomski rast.

Bernam je rekao da će politika javnih nabavki u Ujedinjenom Kraljevstvu – uključujući i sektor odbrane – biti usmerena na podršku kompanijama sa sedištem u zemlji, nagoveštavajući da će to važiti čak i ako bi u nekim slučajevima to značilo veće troškove za poreske obveznike.

Brzo istraživanje javnog mnjenja koje je sproveo JR Partners, po narudžbini kampanjske grupe 38 Degrees, pokazalo je da su se glasači Reformske stranke Ujedinjenog Kraljevstva saglasili sa Bernamovim stavovima o regionalnoj decentralizaciji i kontroli komunalnih usluga.

Uoči govora, Kemi Badenoh, liderka Konzervativne stranke, upozorila je da je zemlja „na putu ka letu haosa“ dok je ekonomija „ostavljena u neizvesnosti“ zbog nedostatka jasnih politika „tehničkog premijera“ (vršioca dužnosti premijera).

Nije kao Starmer

Mekani početak Bernamove kampanje pokazuje da će njegovih prvih nekoliko nedelja na vlasti izgledati drugačije od dolaska Kira Starmera u Dauning strit u julu 2024, piše Politiko.

Starmer je imao četiri godine kao lider i dug i težak proces oblikovanja politike pre nego što je stupio u Dauning strit 10. Bernamovi saveznici rade brže nego što su planirali — mnogi su želeli preuzimanje vlasti tek u septembru.

Dok je Starmer odmah nakon dolaska 2024. imao NATO samit i niz početnih političkih poteza, Bernam će stupiti na funkciju na prvi dan šestonedeljnog parlamentarnog raspusta. To znači da će mogućnosti da mu se postavljaju pitanja — ili da se ispituje rad njegovog tima — biti ograničene.

Ali oni oko Bernama smatraju da je to prednost. Starmerov početni period bio je obeležen greškama u politici i ubrzo je ostavio utisak nepripremljenosti.

Čak je i stil drugačiji: za razliku od formalnog, promišljenog Starmera, Bernam je svoj govor u ponedeljak održao u crnoj majici ispod sakoa, bez telepromptera, sa opuštenim nastupom. Opisao je sebe kao di-džej u klubu koji podiže publiku.

Bernam je svoj govor otvorio rečima: „Da li ste spremni za ovo?“ Mnogi i dalje postavljaju isto pitanje njemu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari