Stav Gardijana o percepciji supersila: Ugled SAD u padu, jedan predsednik je popularniji od Trampa 1EPA/AARON SCHWARTZ / POOL

Početkom ove godine, veliki broj zapadnih kreatora sadržaja na TikToku i Instagramu objavio je da se nalazi u „veoma kineskoj fazi života“ – piju toplu vodu i nose papuče po kući.

Fenomen „Chinamaxxing“ prvenstveno je odražavao stalnu potrebu influensera za novim sadržajem. Međutim, trendovi na društvenim mrežama takođe ukazuju na rastuću fascinaciju Kinom, kako je primetio i ekonomski istoričar Adam Tudz, piše Gardijan.

Dok je zaokupljena kineskim ekonomskim, vojnim i tehnološkim napretkom, administracija Donalda Trampa istovremeno ubrzava diplomatski uspon Pekinga, pokazuju novi rezultati istraživanja javnog mnjenja Pju istraživačkog centra.

Po prvi put, Kina i Si Đinping ocenjeni su pozitivnije od Sjedinjenih Američkih Država i njenog predsednika u većini od 36 velikih zemalja obuhvaćenih istraživanjem, među kojima su Kanada, Meksiko i Australija. Samo u šest zemalja ispitanici su povoljnije ocenili SAD.

Dok je Peking zabeležio značajna poboljšanja imidža u pojedinim zemljama, pad ugleda Vašingtona bio je izraženiji.

U 20 zemalja, srednja vrednost udela stanovništva sa pozitivnim stavom prema Kini porasla je sa 32 odsto 2023. godine na 46 odsto ove godine, dok je kod SAD opala sa 58 na 36 odsto.

Stavovi prema Kini bili su znatno pozitivniji u Latinskoj Americi, Africi i delovima južne i jugoistočne Azije nego u bogatijim evropskim i istočnoazijskim zemljama.

U četvrtak je Tramp optužio Kinu za mešanje u američke izbore 2020. godine, dovodeći u pitanje istraživanja javnog mnjenja pred izbore za Kongres, za koje se očekuje da bi mogli teško da pogode republikance.

Bez obzira na nedostatak dokaza, on je u oktobru prošle godine ponudio Argentincima ekonomsku pomoć vrednu 20 milijardi dolara kako bi podržali njegovog favorita na izborima u toj državi.

U gotovo svim zemljama obuhvaćenim istraživanjem, više ljudi smatra da su se SAD mešale u poslove drugih država nego što to misle za Kinu.

Trampovi zahtevi da Sjedinjene Države preuzmu Grenland, otmica tadašnjeg predsednika Venecuele Nikolasa Madura i nezakoniti rat protiv Irana ostavili su posledice po sliku Amerike u svetu.

Čak je i Svetsko prvenstvo u fudbalu, koje je moglo da bude jednostavan primer američke meke moći, narušeno njegovom politikom isključivanja i pritiscima.

Ozbiljna zabrinutost zbog Pekinga i dalje postoji. Iako je Kina ublažila javne nastupe svoje agresivne „ratničke“ diplomatije, i dalje nastupa odlučno u međunarodnim odnosima. Ipak, možda joj ide u prilog to što su očekivanja od nje niža, dok u poređenju sa haosom koji je stvorila Trampova politika deluje predvidljivije.

Poznato je da Peking ima samo jednog saveznika – Severnu Koreju. Vašington, s druge strane, ima više od 50 saveznika, ali im, čini se, ukazuje manje poštovanja nego svojim protivnicima.

Kina je svojevremeno zadržala dvojicu kanadskih državljana više od 1.000 dana kao odmazdu zbog hapšenja direktorke kompanije Huavej Meng Vanžu u Kanadi na osnovu američkog naloga. Međutim, Tramp je najavio da bi Kanada mogla da postane 51. američka savezna država.

Kina sve više ulaže u operacije širenja uticaja u inostranstvu, uključujući saradnju sa lokalnim kreatorima sadržaja na društvenim mrežama ili promovisanje njihovih objava.

Takav sadržaj može da varira od plaćenih putopisnih priloga iz Sinđijanga, čiji je cilj da ublaže zabrinutost zbog progona Ujgura, do blažih tema poput hrane ili tehnologije.

Rezultati istraživanja Pju centra mogli bi dodatno da učvrste uverenje Pekinga o opadanju američke hegemonije.

Kina nastoji da podstakne predstavu da zakoračuje u blistavu budućnost futurističkih, sajberpank gradova, dok se Zapad suočava sa padom životnog standarda – što joj je korisno i zbog rastućeg nezadovoljstva unutar same zemlje.

Ipak, stavovi javnosti prema drugim državama često su složeni i podložni promenama. Ugled SAD oporavio se nakon velikog pada tokom rata u Iraku, dok je popularnost Kine opala tokom pandemije, delom zbog načina na koji je reagovala na izbijanje zaraze.

Trajna pouka za obe velike sile trebalo bi da bude da način predstavljanja utiče na javno mnjenje, ali da će ih druge zemlje na kraju procenjivati prema njihovim postupcima i na njih odgovarati u skladu s tim.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari