Precenjujemo Putina i potcenjujemo Ukrajinu zbog ograničenog razumevanja 1Foto: EPA-EFE/MYKOLA TYS

Uobičajena mudrost u Vašingtonu je da NATO treba da se uzdrži od nametanja zone zabranjenih letova iznad Ukrajine zbog rizika od sveopšteg rata između NATO-a i Rusije. Ovo gledište odražava višedecenijsko nerazumevanje i Rusije i Ukrajine, i ogleda se u razmišljanjima o pomirenju.

Iako je prozor za uvođenje zone zabranjenog leta verovatno zatvoren, još uvek postoje alternative koje bi mogle da funkcionišu, piše Ilja Timtčenko, bivši urednik u Kijev postu, koji pohađa master program javne politike na Univerzitetu Harvard. Zapad, ističe, treba da ih sprovede bez odlaganja.

Nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. SAD su na brzinu napustile postsovjetski svet i prešle na druge međunarodne izazove. Ironično, ovo dezinvestiranje je značilo da je prestala da se održava i razvija upravo ona ekspertiza koja je dozvolila Americi da trijumfuje nad SSSR-om.

U protekle tri decenije, umirenje je zamenilo ekspertizu. Bilo da se radilo o brutalnim ratovima Rusije u Čečeniji, ratu sa Gruzijom 2008. ili invaziji na Krim i istočnu Ukrajinu 2014, pristup Zapada je često bio oblikovan strahom od provociranja ionako ojađene Rusije.

Ovo je dovelo do toga da Zapad iznova i iznova pogrešno tumači Putinovu Rusiju.

To je takođe dovelo do toga da zapadni lideri pogrešno protumače dešavanja u Ukrajini. Precenjujemo Putina i potcenjujemo Ukrajinu zbog ograničenog razumevanja dinamike koja se brzo menja u postsovjetskom regionu.

Opasno zanemarivanje Zapada pred pretnjama koju predstavlja revanšistički Kremlj objašnjava zašto demokratski svet nije održao svoju prednost nad Rusijom kada je ona bila najranjivija.

Pad Sovjetskog Saveza pružio je zlatnu priliku za brzo širenje NATO-a, uključujući i Ukrajinu. Iako je moderno tvrditi da je proširenje NATO otišlo predaleko, u sadašnjim okolnostima daleko je logičnije tvrditi da nije otišlo dovoljno daleko.

Srećom, još nije kasno da Zapad uči iz svojih grešaka.

Iako Rusija danas ima znatno veću vojnu moć nego 1990-ih, ona još uvek nije dorasla NATO-u, a Putin se neće boriti ako ga izazove kolektivna moć Zapada.

NATO bi mogao da koordinira sa zemljama koje nisu članice NATO-a kako bi zaštitio ukrajinsko nebo, posebno pošto je Bajdenova administracija poslednjih nedelja pokazala svoju sposobnost da ujedini svet protiv Rusije.

Amerika bi teoretski mogla da mobiliše široku koaliciju za zaštitu Ukrajine. U trenutnim ekstremnim okolnostima, nema razloga zašto globalna zajednica ne može da usvoji kreativan pristup spasavanju Ukrajine, koju je eklatantno napala stalna članica Saveta bezbednosti UN, a koja je zapanjila svet svojim herojstvom.

Penzionisani general sa četiri zvezdice u vazdušnim snagama Sjedinjenih Država Fil Bridlav izjavio je da zona zabranjenog leta mora biti na stolu. Takođe je predložio alternativu: humanitarnu zonu zabranjenog leta.

Ovo je potencijalno atraktivna ideja koja bi mogla da posluži kao kompromis između zagovornika oprezne politike prema Kremlju i onih koji veruju da Rusija na kraju neće eskalirati u otvoreni rat sa NATO-om.

Dok su zapadni lideri do sada bili nedvosmisleni u isključivanju direktne intervencije, oni takođe obezbeđuju Ukrajini napredne protivvazdušne sposobnosti.

Takve mere treba značajno ubrzati i pojačati paralelnim obezbeđivanjem borbenih aviona i sistema protivraketne odbrane.

Za manje od četiri nedelje rata, Rusija je ispalila više od hiljadu projektila na Ukrajinu i čitave ukrajinske gradove pretvorila u ruševine. Iako je broj civilnih žrtava još nepotvrđen, strahuje se da je već više hiljada mrtvih.

Uprkos očiglednoj hitnosti situacije, Zapad i dalje deluje polumerama i razmišlja da li bi Putin naoružavanje Ukrajine mogao protumačiti kao provokaciju.

Ako zapadni lideri zadrže svoj sadašnji oprezan pristup ruskoj agresiji, svet će svedočiti genocidu nad ukrajinskim narodom. Tome će se pridružiti i globalna kriza hrane koja brzo eskalira.

Ruski tenkovi se neće zaustaviti na zapadnim granicama Ukrajine.

Naprotiv, Putin će biti ohrabren da proširi svoje ratove imperijalne agresije i neizbežno će usmeriti svoju pažnju na Moldaviju i baltičke države, istovremeno pokušavajući da destabilizuje Centralnu Evropu i Balkan.

U međuvremenu, Kina i druge autoritarne sile će uzeti u obzir Putinov uspeh i delovati u skladu sa tim. Oni će uspostaviti bliže veze sa Rusijom koja se ponovo oporavlja i nastojaće da prošire sopstvene sfere uticaja na sličan način. Ceo svet će ući u novu eru globalne nesigurnosti koja će preokrenuti veliki deo napretka ostvarenog od Drugog svetskog rata.

Umesto da ostane reaktivan i da plati još veću cenu u bliskoj budućnosti, NATO treba sada da deluje odlučno i dramatično poveća svoju podršku Ukrajini. Učiniti drugačije nije samo nemoralno; to je protiv suštinskih strateških interesa čitavog zapadnog sveta.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari