"Finansiranje Dodika u BiH i Demokratskog fronta u Crnoj Gori manji deo puzle ruskog uticaja na Balkanu" 1Foto: EPA-EFE/MAXIM SHIPENKOV

Izveštaj američkih službi bezbednosti prema čijim podacima je Rusija tajno finansirala Miodraga Dodika u bosansko-hercegovačkom entitetu  Republici Srpskoj i koaliciju Demokratski front u Crnoj Gori u okviru napora Moskve da stekne uticaj u inostranstvu zapravo je potvrda onoga na šta se ukazivalo u proteklih nekoliko godina, saglasni su sagovornici Danasa.

„Dakle, nešto o čemu se u javnosti dosta spekulisalo i što se dovodi u vezu sa predizbornom kampanjom 2016. odnosno pokušajem državnog udara u Crnoj Gori sada dobija potvrdu i sa najrelevantnijih međunarodnih adresa“, kaže za Danas Danilo Kalezić, viši istraživač Istorijskog instituta Crne Gore i stručnjak za međunarodnu politiku.

Američka obaveštajna zajednica je, naveo je izvor administracije SAD upoznat sa konkretnim slučajem na brifingu za novinare, zabeležila povećanje te aktivnosti od 2014. do danas, preneo je Glas Amerike.

Pre izbora 2018. u BiH Konstantin Malofejev je tajno pomagao finansiranje predsedničke kampanje Milorada Dodika, tvrdi izvor iz američke administracije.

Takođe, kao primer je navedena i Crna Gora gde su saradnici ruskog oligarha Olega Deripaske „obezbeđivali fondove DF-u 2016. i verovatno pre izbora 2018. putem neadekvatnih ugovora i ofšor kompanija“.

KALEZIĆ: Predstojeći lokalni izbori u Crnoj Gori biće novi poligon da Rusija demonstrira svoju snagu

Zašto se sa ovakvim potvrdama nije ranije izašlo u javnost Kalezić kaže: „Treba razumijeti da je promijenjen politički kontekst u Vašingtonu koji se sada detaljnije i sistematičnije bavi ovom tematikom pa kao proizvod tog obnovljenog interesovanja za Zapadni Balkan u kontekstu ruskog miješanja dolazi i potvrda nečega na šta smo mi ukazivali duži niz godina“.

Kalezić podseća da je predizborna kampanja 2016. u Crnoj Gori bila „obilježena nezapamćenom medijskom i logističkom podrškom Rusije i Srbije koaliciji oko DF-a , ali ne samo DF-u već i ostalim tada opozicionim subjektima a na to najbolje ukazuju problematični izvještaji o njihovom finansiranju“.

Ovo je, dodaje, samo jedam manji dio puzle zvane ruski uticaj na Balkanu.

Kalezić je uveren da se resursi i energija koju je Rusija preko Srbije i SPC u Crnoj Gori upotrebila za destabilizaciju neće tako lako prosuti.

„Ja se plašim predstojećih lokalnih izbora u Crnoj Gori koji će biti sve osim lokalnih izbora i koji će biti novi poligon da Rusija demonstrira svoju snagu i da pokuša da očuva već osvojene pozicije.

Rusija će sigurno imati nekoliko svojih koalicija i partija koje će podržavati. Vjerujem da će za razliku od 2016. ta pomoć biti suptilnija, dakle, neće biti toliko očigledno kako i odakle novac dolazi.

Ali to treba posmatrati i iz ugla da trenutno na značajnim pozicijama u crnogorskoj vladi i sistemu se upravo nalaze proruski kadrovi koji mogu da podrže taj proces“.

Na pitanje da li se može očekivati eventualna reakcija pravosudnih organa, Kalezić ukazuje da se Tužilaštvo nalazi pod otvorenim političkim pritiskom odlazećeg premijera Dritana Abazovića, te da se ta institucija pokazala dosta selektivno u pristupu i bavi se samo funkcionerima DPS i aferama koje izazivaju političku reakciju javnosti.

„Nemamo ni objašnjenje niti konkretan stav o ovim temama – ruski upliv u Crnu Goru odnosno nelegalno finansiranje partija koje obuhvata niz krivičnih dijela i zapravo je dio procesa „državni udar“ koji nikad nije okončan. Jasno je, kaže, odakle dolazi ta institucionalna inertnost da se te stvari procesuiraju.

Naš sagovornik upućuje i na tezu iz njegovog nedavnog članka u kojem kaže da šta god se dešavalo u Ukrajini, šta god se dešavalo u Srbiji to neće značajnije mijenjati kurs ruske politike prema Crnoj Gori.

„Mnogi analitičari smatraju da bi eventualni vojni krah ruske invazije u Ukrajini mogao da rezultira manjim uplivom. To se neće desiti jer Rusija ima trasiranu strategiju prema Crnoj Gori i ona se nje slijepo drži“, zaključuje Kalezić.

AVDIĆ: Kada sam pre dve godine Dodika pitao da li je obveznice prodao Malofejevu, odgovorio mi je: ‘Šta i da jesam’

Avdo Avdić, novinar iz Sarajeva i urednik portala istraga.ba, u izjavi za Danas podseća da je o Dodikovim finansijskim vezama sa Konstantinom Malofejevim pisao pre tačno četiri godine.

„Tada je, naime, Malofejev privatnim avionom, preko Beograda, doputovao u Banja Luku gdje se trebao sresti sa Dodikom kako bi dogovorili kupovinu obveznica Republike Srpske. Međutim, Malofeevu je zabranjen ulazak u BiH.

Pouzdano znam da su iz Ambasade Ruske Federacije zvali bh. zvaničnike i od niih tražili da se Malofejevu dopusti ulazak u BiH. Kada je propao taj sastanak, promijenjen je plan“. Republika Srpska je, ističe, prodala obveznice preko berze u Beču.

„Posao je obavljen preko brokerske kuće iz Hong Konga, a glavni broker je bio njemački bankar Klaus Koerner, koji je godinama bio šef “Deutsche banke“ u Moskvi i blisko je poslovao sa Malofejevim.

Ustvari, bio mu je privatni bankar. Prije dvije godine sam pitao Dodika da li je obveznice prodao Malofejevu. Odgovorio mi je: ‘Šta i da jesam’, kaže Avdić za Danas.

Ksko je kazao visoki zvaničnik američke administracije na brifingu u utorak veče, na kojem su objavljeni delovi izveštaja američkih obaveštajnih službi, „mislimo da je ovo samo vrh ledenog brega“.

Rusija je, naveo je, od 2014. tajno uplatila više od 300 miliona dolara i planira da uplati još stotine miliona stranim političkim strankama, zvaničnicima i političarima u više od dvadeset zemalja sveta širom četiri kontinenta.

Dodao je i da je Vašington skinuo oznaku tajnosti sa pojedinih informacija delom i zbog očekivanja da će se Rusija “sve više oslanjati na sredstva tajnog uticaja” narednih meseci.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari