Biblija izabrana za najinteresantniju knjigu u Americi 1939. godine 1Foto: Matea Milošević / Univerzitetska biblioteka Svetozar Marković

Ruzveltovo predviđanje teške međunarodne krize i bacanje dve granate na britansku ambasadu 1939. godine, glavne su vesti na naslovnim stranama Vremena i Pravde.

Tadašnji predsednik Sjedinjenih Američkih Država Ruzvelt, uputio je Senatu poslanicu u kojoj je zatražio da se odmah uzme u diskusiju pitanje izmene zakona o neutralnosti.

U obrazloženju tog zahteva, Ruzvelt je istakao da prilike u svetu nagoveštavaju mogućnost zapleta i da Sjedinjene Države treba da vode računa o tim prilikama.

Gospodin Hal, koji je pre 80 godina bio na poziciji ministra inostranih poslova, istakao je da bi održavanje na snazi zabrane izvoza oružja iz Amerike moglo da pruži ohrabrenja za rat, u koji bi i Amerika, htela ili ne, bila uvučena.

Iste godine 16. jula, njegovo veličanstvo kralj Petar II prošetao je ulicama Kotora i bio srdačno pozdravljen od omladine.

Biblija izabrana za najinteresantniju knjigu u Americi 1939. godine 2Kako prenosi Vreme, kralj Petar je u poseti Kotoru bio povodom pristustvovanja vežbama kamuflaže ratne flote.

Kralj se najpre u dvorskoj luci Miločera popeo na brzi motorni torpiljer „Durmitor 8“.

Vežbe su završene pred Sv. Stefanom, Miločerom i oko ostrva Sv. Nikole, a zatim su nastavljene na otvorenom moru.

Iz „Jednog časa razonode“ saznajemo da je 1939. godine Biblija izabrana za najinteresantniju knjigu u Americi.

Poznati američki „Institut za javno mnjenje“ otvorio je tada anketu, pozivajući publiku da se izjasni koja je knjiga najinteresantnija.

Institut nije ni na jedan način ograničio tu anketu, već je samo zahtevao odgovor na postavljeno pitanje, bez obzira na vrstu dela.

Odgovor je bio koliko čudnovat, toliko i – amerikanski.

Najviše glasova dobila je Biblija.

Taj rezultat je u svakom slučaju odgovarao stvarnosti.

Biblija je predstavljala knjigu koju je svaka kuća u Americi imala, a to da li je Amerikanci stvarno smatraju najinteresantnijom, to pitanje se postavlja i dan danas.

Institut je priznao da nije očekivao takav odgovor i da će druga anketa biti postavljena za 20 najčuvenijih dela američkih autora.

Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.

Na naslovnoj strani Pravde 16. jula našla se vest o napadu na britansku ambasadu.

Tadašnji pregovori u Tokiu počeli su u teškoj atmosferi.

Na britansku ambasadu bačene su dve granate, dok su engleskim državljanima u Kajfengu japanske vlasti uputile ultimatum da za četiri dana napuste grad.

Agencija Domej javila je iz Cingtaoa da su dva Kineza bacila na britansku ambasadu dve granate koju su lakše oštetile fasadu ambasade.

Biblija izabrana za najinteresantniju knjigu u Americi 1939. godine 3Agencija je takođe izjavila da su inicijatori atentata time očigledno hteli da stvore nepovoljnu atmosferu za predstojeće englesko-japanske pregovore u Tokiu u vezi sa uređenjem spora u Tijencinu.

U listu Pravda 16. jula 1939. godine možemo pronaći nekoliko dobrih saveta o nezi zuba, kože i kose.

Ukoliko želite da vam kosa bude sjajna

Uveče, pre nego što odete na spavanje, potopite kosu brašnom.

Ujutru je poželjno dugo i temeljno očetkati kosu.

Da vam zubi budu beli i sjajni

Naberite žalfiju i osušite je na suncu.

Istucajte je u sitan prah i istrljajte zube oštrom četkicom.

Tuširanje pre kupanja u moru

Pre kupanja u reci, moru ili jezeru, vrlo je bitno oprati se sapunom i istuširati.

To će udvostručiti korist sunčanja.

Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.

List Danas svakoga dana prelistava glavne vesti na današnji dan pre 80 godina, tačnije 1939. godine. Predmet analize su dnevni listovi Vreme i Pravda, koji danas ne postoje. Ideja jeste da se čitaoci vrate u prošlost, da sa vremenske distance vide kako su izgledale vesti, ali i kako su novinari, pa i sami sugrađani, razmišljali u Srbiji u turbulentnom periodu između dva rata i pred sam početak Drugog svetskog rata. Pored političkih vesti, objavljivaćemo i društvene, ekonomske, ali i vesti iz domena zabave i sporta.

Projekat je realizovan u saradnji i uz materijal iz digitalne arhive Narodne biblioteke Srbije i Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari