Da li je dostavljač Wolta morao da dobije otkaz zbog SMS poruke: Sve zavisi od njegovog ugovora 1Foto: EPA-EFE/KIMMO BRANDT

Ono što je sasvim sigurno je da kuriri, dostavljači i bilo ko od nas ne može da upotrebljava lične podatke koje je saznao u vršenju posla, na bilo koji drugi način od onog za koji je to predviđeno.

Nema nikakve sumnje da je to nezakonito postupanje i kršenje Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, ocenio je za naš list Mario Reljanović, naučni saradnik Instituta za uporedno pravo, komentarišući postupak kompanije Volt koja je otkazala ugovor o radu dostavljaču koji je klijentkinji poslao privatnu SMS poruku dan nakon što joj je dostavio večeru.

– To deluje simpatično, ali nije. Volt je u ovom slučaju u pravu. To su podaci o ličnosti koje dostavljači dobijaju da bi završili svoj zadataka, kompanija je te podatke dužna da čuva, i da ih upotrebljava samo za one svrhe za koje su prikupljeni, što ne uključuje ljubavne poruke. Broj telefona služi za dostavljanje i eventualno obraćanje korisniku, klijentu, u slučaju da dostava ne može da nađe adresu, da postoji neki problem, kašnjenje i slično. Tako da je obrazloženje kompanije sasvim u skladu sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti i to što je taj mladić uradio jeste nedozvoljeno, jasan je Reljanović.

Međutim, sa stanovišta radnog prava, bitniji je drugi deo priče, a to je koju vrstu ugovora je zaposleni dostavljač imao i da li je otkazna procedura sprovedena kako treba.

– Mi nemamo dovoljno podataka da bismo o tome mogli jasno da kažemo šta je u pitanju i da li je poslodavac zakonito postupio. U radno-pravnom smislu, pitanje svih pitanja je kakav ugovor je on imao. Ukoliko je momak imao ugovor o radu, a sve se desilo pre par dana, on realno nije mogao da dobije otkaz, jer otkazni postupak mora da traje duže od toga. Prosto je ta brzina otpuštanja sumnjiva, pa mogu da tvrdim da poslodavac nije mogao da ispoštuje proceduru, jer se prvo pošalje upozorenje, pa se ostavi pet dana za odgovor, pa nakon toga, može da dobije otkaz i radni odnos mu prestaje kada mu je otkaz dostavljen. Ako je manje od pet dana prošlo, fizički nije moguće to ostvariti. Jedino mogu da tvrde da će mu tek dati otkaz, bez obzira na obrazloženje, pojasnio je Reljanović, ali i dodao da je potpuno je verovatno da je zaštita podataka predviđeno unutar opštih otkaznih razloga, a vrlo je lako dokazivo kršenje te zabrane, te postoji i ta mogućnost, gde je otkaz znatno „olakšan“.

Iako u odgovoru Danasu kompanija Volt nije precizirala pod kakvim ugovorom je dostavljač bio i da li je u ugovorima koje je potpisivao eksplicitno navedeno da je ono što je uradio zapravo kršenje zakona, ali se iz odgovora te firme može zaključiti da dostavljači zapravo nisu direktno zaposleni u Voltu, već u „partnerskoj kompaniji“, kako je to u odgovoru navedeno.

– A ukoliko je na nekom drugom ugovoru, onda poslodavac krši zakon na drugi način. Ako je to ugovor o poslovnoj saradnji, a on ima neku preduzetničku radnju, ili ugovor o privremenim i povremenim poslovima, ti ugovori mogu odmah da se prekinu, bez otkaznog razloga i postupka, a poslodavac je zakonito postupio raskidanjem tog ugovora, jer može to da uradi iz bilo kog razloga pa i ovog. Ali, onda samo postojanje tog ugovora otvara neka druga problemska pitanja, kao to zašto nema ugovor o radu.

Kako piše u dopisu, „o situaciji smo odmah obavestili partnersku kompaniju u kojoj je zaposlen pomenuti dostavljač, a partnerska kompanija je zatim odlučila da prekine radni odnos jer je korišćenje podataka korisnika u neposlovne svrhe direktno kršenje ugovora”.

U tom slučaju, objašnjava Reljanović, postoje dve varijante „partnerskog“ zapošljavanja, dok su oba slučaja upitne zakonitosti, a njima se bavi i zakonodavstvo EU, pokušavajući da zabrani obe varijante.

– Primetili ste da na njihovim uniformama ispod natpisa firme sitnim slovima piše „partner“ i to je ključno u kontekstu kršenja zakona. Postoje odlične analize poslovanja sličnih firmi, koje jasno objašnjavaju zašto to ne može biti partner nego „zaposleni“. To je slučaj, čest i kod nas, da kurira teraju da otvori preduzetničku radnju, pa je to takozvana lažna samozaposlenost koja je u većini evropskih zemalja zabranjena, i upravo se sprema direktivu kojom će se to zabraniti na nivou cele EU. Druga situacija je lizing preko agencija za privremeno zapošljavanje, gde Volt može samo da kaže agenciji da zbog kršenja discipline ne žele više da sarađuju sa tim radnikom, a sama agencija onda mora da sprovede otkazni postupak, onda to Volt kao poslodavac- korisnik ne radi. Tu je Volt jedino zakonski čist. To još uvek nije razjašnjeno ni u evropskim zemljama, tretira se kao neka siva zona ali je za sada dozvoljeno, i kod nas je svakako legalno. Onda Volt nema ništa sa otkaznim postupkom. To je jedini scenario u kom je i Volt i sve drugo zakonski „čisto“, i mislim da se radi upravo o ovakvom načinu zapošljavanja kurira, smatra Reljanović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari