Sve o projektu Freja: Devet evropskih država će sarađivati sa Kijevom na protivraketnoj odbrani 1Foto: EPA/JENS BUETTNER / POOL

Bugarska se povlači iz koalicije zemalja koje podržavaju Ukrajinu u odbrani od ruske agresije. To je lično objavio bugarski predsednik Rumen Radev.

Ovim potezom, Bugarska se dodatno distancira od većine članica Evropske unije koje podržavaju Ukrajinu. Ali i pored ovog poteza Bugarske, podrška i pomoć evropskih država zvaničnom Kijevu ne jenjava. Naprotiv, još jedna koalicija se osniva – za zaštitu Europe od balističkih projektila.

Naime, devet evropskih zemalja se u ponedeljak složilo da podrži ambiciozne ukrajinske napore da razvije domaći sistem protivraketne odbrane koji bi, ako bude uspešan, smanjio zavisnost od američke tehnologije.

Ukrajina zavisi od Sjedinjenih Država za presretače PAC-2 i PAC-3 Patriot kako bi oborili dolazeće ruske rakete. Ali SAD i njihovi saveznici su ispalili stotine njih u ranoj fazi rata protiv Irana, što je opteretilo zalihe. Tokom nedavnih ruskih napada, Ukrajini je opasno ponestalo presretača i nije bila u stanju da obori balističke rakete, piše Politiko.

Nestašice su pojačale pritisak na domaće kapacitete.

Kao deo nove „čisto odbrambene koalicije protiv balističkih raketa“, Danska, Francuska, Nemačka, Italija, Holandija, Norveška, Španija, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo podržaće sistem protivraketne odbrane „Projekat Freja“, koji predvodi Ukrajina, a razvija ga proizvođač raketa „Fajer Point“.

Dizajniran je da se integriše sa postojećim radarima, komandnim punktovima i vezama za prenos podataka NATO standarda iz svih zemalja učesnica, umesto da deluje kao samostalni nacionalni sistem. Cilj je da se isporuči jeftinija, masovno proizvedena alternativa sistemu „Patriot PAC-3“.

„Ono što ovde gradimo nije samo za Ukrajinu. To je demonstracija da Evropa može sama da obezbedi svoju bezbednost, brani svoje interese i deluje silom“, rekao je francuski predsednik Emanuel Makron, dodajući da su sastanku prisustvovali i predstavnici evropskih odbrambenih kompanija.

Projekat Freja nije bez rizika, posebno imajući u vidu nedavni kolaps još jednog ambicioznog prekograničnog vojnog partnerstva, „Budući borbeni vazdušni sistem“, francusko-nemačko-španskog projekta lovaca nove generacije.

I uprkos velikom napretku u ukrajinskom odbrambenom sektoru tokom rata – posebno u tehnologiji dronova – razvoj i stavljanje Freje u upotrebu predstavlja značajne tehničke i industrijske izazove. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao je da se nada da će sistem biti operativan za godinu dana.

Američki predsednik Donald Tramp se takođe prošle nedelje u principu složio sa Zelenskim da dozvoli Ukrajini da gradi sopstvene presretače Patriot,a samo Nemačka i Japan imaju takvu dozvolu. Ali sporazum još uvek treba da se pregovara i odobri, a zatim da se uspostavi složena proizvodnja unutar Ukrajine, što znači da neće pružiti trenutno olakšanje od ruskih napada.

Zelenski je podvukao da Ukrajina ne može da čeka, rekavši da je njegovoj zemlji potrebno 300 presretača Patriot za predstojeću zimu.

„[Presretači Patriot] su visokog kvaliteta, ali ih nema dovoljno“, rekao je Zelenski u Parizu zajedno sa Makronom, kao i svojim britanskim i nemačkim kolegama. Dodao je da Amerika već mora da podrži arsenale svojih saveznika da bi „branila svoje baze od napada iz Irana.“

Makron je takođe rekao da će Francuska učiniti više da ojača ukrajinsku protivraketnu odbranu, dajući Kijevu licencu za izgradnju presretača Aster, kao i krstarećih raketa SCALP i bombi A2SM. Dodao je da će Francuska dati Ukrajini 16 lovaca Rafal u periodu 2028-2029. i neodređeni broj baterija sistema protivvazdušne odbrane SAMP/T „u narednim nedeljama“.

Makron je takođe rekao da će se zajedničke vojne vežbe održati u zemljama blizu Ukrajine.

Britanski premijer Kir Starmer, koji je otputovao u Pariz kao jedan od svojih poslednjih poteza na dužnosti, potvrdio je da će se Velika Britanija pridružiti zajmu EU za Ukrajinu od 90 milijardi evra, od čega će dve trećine biti namenjene odbrani. To znači da će britanske kompanije imati pravo na ugovore u okviru ove šeme.

Maksim Kamenjecki, profesor sa Instituta za međunarodne odnose u Kijevu, ukazuje da tehnološki razvijene zemlje poput Nemačke, Francuske, Velike Britanije nisu razvile efikasan protivraketni sistem, što je izuzetno važno.

„To je tehnološki izazov, naša zemlja i druge zemlje se suočavaju sa izazovom kako da urade tako nešto. Potrebe Ukrajine moraju biti nadoknađene, ali to bi trebalo da bude važno i za druge zemlje. Ne govorim samo o Rusiji, postoji mnogo pretnji, videli ste procene dometa balističkih raketa iz nekih zemalja Bliskog istoka, i zato se mora razvijati protivbalistički program. Amerikanci imaju smanjene opcije, zašto je najkomplikovaniji deo te rakete za navođenje. Japan proizvodi samo 30 komada godišnje jer im Amerikanci isporučuju taj sistemski blok koji mora biti ugrađen u raketu. Donald Tramp je obećao da će Ukrajina sama proizvoditi rakete, da to može da uradi, ali bez sistema za navođenje koji treba da dobije od SAD, i to je problem“, naveo je Kamenjecki za N1.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari