foto FoNet Milica VučkovićDvanaest godina je prošlo otkako je prvi put osporena doktorska disertacija ministra finansija Siniše Malog (u to vreme gradonačenika Beograda), a epilog ovog slučaja i dalje nije na vidiku.
Predmet je već godinama pred Odborom za profesionalnu etiku Univerziteta u Beogradu, koji je za proteklih 12 godina donosio više odluka, između ostalog i rešenja na osnovu kojih je Senat UB u dva navrata poništio diplomu doktora nauka Siniši Malom, jer je utvrđeno da je on plagirao delove svoje doktorske disertacije.
Mali se pak žalio na svaku odluku sudu, pa se i danas pred Upravnim sudom nalaze tri postupka.
Istovremeno, proceduralne zavrzlame koje prate ovaj slučaj od samog početka vratile su u novembru 2023. predmet pred Odbor za profesionalnu etiku Univerziteta u Beogradu koji trenutno postupa kao prvostepeni organ, i to prema propisima koji su važili u vreme kada je doktorat Malog osporen.
Kako je Danas pisao, postupak se vodi po Pravilniku o radu Odbora za profesionalnu etiku iz 2007. godine zbog toga što je inicijalni zahtev za preispitivanje navoda o plagijatu Siniše Malog bio podnet 2014, a u postupku koji je poništen presudom Upravnog suda primenjivao se Pravilnik o utvrđivanju neakademskog ponašanja u izradi pisanih radova donet 2016. godine, što je Ustavni sud protumačio kao neustavno zbog zabrane retroaktivnosti.
U Upravnom sudu za Danas kažu da su trenutno u radu tri predmeta formirana po tužbama Siniše Malog.
Jedan je po tužbi od 16. septembra 2021. godine, protiv rešenja tuženog Senata Univerziteta u Beogradu, kojim je odbačen zahtev za ponavljanje postupka za donošenje odluke o poništenju diplome i dodatka diplomi o stečenom naučnom nazivu doktora nauka, koju je Siniša Mali stekao odbranom doktorske disertacije pod nazivom „Kreiranje vrednosti kroz proces restrukturiranja i privatizacije-teorijske koncepcije i ostvareni rezultati u Srbiji“ na Fakultetu organizacionih nauka 2013. godine.
Drugi predmet je po tužbi Malog od 30. januara 2023. godine, protiv rešenja tuženog Odbora za profesionalnu etiku Univerziteta u Beogradu, kojim je odbijen predlog tužioca za izmenu konačnog pojedinačnog akta – Rešenja Odbora za profesionalnu etiku od 22. novembra 2021.
Treći predmeta je po tužbi od 23. februara 2023. godine, protiv rešenja Senata Univerziteta u Beogradu, kojim je odbijen predlog tužioca od 22. avgusta 2022. godine za izmenu konačnog pojedinačnog akta – Odluke Senata Univerziteta od 22. decembra 2021. godine, rečeno je Danasu u Upravnom sudu.
Kako je Danas ranije pisao, postupci se pred sudom vode zbog proceduralnih propusta, ali se sud ne bavi samom sadržinom osporene doktorske disertacije niti utvrđuje da li je ona plagirana ili originalno naučno delo. Za ovo je ključno mišljenje Odbor za profesionalnu etiku koji je, podsetimo, ranije zaključio da je Siniša Mali preuzimao delove tekstova drugih autora, bez navođenja njihovih imena i izvora, čime je povredio Kodeks profesionalne etike iz člana 22 koji se odnosi na plagiranje.

Odgovor dokle se stiglo sa postupkom koji vodi Odbor za profesionalnu etiku redakcija Danasa dobila je od Univerziteta u Beogradu, pozivajući se na Zakon o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja.
Na Univerzitetu kažu da je Upravni sud 23. februara 2023. godine doneo presudu kojom je uvažio tužbu Siniše Malog i poništio rešenje Odbora za profesionalnu etiku od 22. novembra 2021. godine, te vratio predmet na ponovno odlučivanje.
U obrazloženju je navedeno da je odlukom Ustavnog suda utvrđena neustavnost člana 9. Pravilnika o postupku utvrđivanja neakademskog ponašanja u izradi pisanih radova, koji je propisivao da će se postupci započeti pre stupanja na snagu Kodeksa profesionalne etike Univerziteta u Beogradu i ovog pravilnika okončati po njegovim odredbama.
Imajući to u vidu, a kako je Odbor svoje rešenje doneo primenom odredaba navedenog pravilnika, sud je odlučio na pomenuti način, navode na UB.
„Postupak je trebalo vratiti na početak i voditi po Pravilniku o radu Odbora za profesionalnu etiku iz 2007. godine, prema kojem bi Odbor trebalo da postupi po inicijalnom zahtevu kao prvostepeni organ, dok bi po eventualnoj žalbi, u drugostepenom postupku, odlučivao Senat Univerziteta. U skladu sa tim, a kako je kao inicijalni zahtev u ovom postupku označen dopis rektora prof. dr Vladimira Bumbaširevića od 11. juna 2014. godine, Odbor se, u skladu sa Pravilnikom, obratio rektoru, prof. dr Vladanu Đokiću, dopisom od 3. oktobra 2023. godine, radi dopune zahteva, koji je ocenjen kao nepotpun, jer nije sadržavao sve elemente propisane Zakonom o opštem upravnom postupku“, navodi se u pisanom odgovoru koji je Danas dobio sa UB.
Kako se dodaje, rektor Đokić je dopunjen zahtev (predlog) dostavio Odboru 2. novembra 2023. godine i tako postupio u skladu sa članom 15. Pravilnika.
„Na osnovu dopunjenog zahteva, Odbor je 17. novembra 2023. doneo Zaključak o pokretanju postupka i zahtev dostavio protivnoj strani, odnosno advokatima Siniše Malog, koji su svoj odgovor tim povodom dostavili 9. januara 2024. godine. Druge procesne radnje u ovom postupku nisu preduzete“, kažu na UB, bez preciziranja zašto je procedura zastala pre više od dve godine.
Do objave ovog teksta iz advokatske kancelarije koja zastupa Sinišu Malog nismo dobili odgovor šta je naveo u odgovoru Odboru za profesionalnu etiku.
Kako Danas nezvanično saznaje, naredni korak koji Odbor za profesionalnu etiku treba da preduzme je zakazivanje raspravne sednice, koja je ključni momenat, jer nakon toga brzo može da usledi odluka.
Naime, Pravilnik po kome se vodi postupak predviđa da predsednik Odbora zakaže raspravnu sednicu na koju poziva predlagača, lice protiv koga je pokrenut postupak, svedoke i, po potrebi, druga lica.
Pre početka raspravne sednice predsednik Odbora proverava da li su prisutna sva pozvana lica. U slučaju odsutnosti lica protiv koga je pokrenut postupak, koje je uredno pozvano, a nije opravdalo svoj izostanak, raspravna sednica će biti održana. Odsustvo uredno pozvanog predlagača ne predstavlja smetnju za održavanje raspravne sednice.
Raspravna sednica počinje izlaganjem navoda predlagača, a nakon toga lice protiv koga je pokrenut postupak iznosi svoje stanovište. Nakon toga sledi dokazni postupak u kojem Odbor izvodi dokaze koje su predložile stranke, a izuzetno može odlučiti da izvede određeni dokaz. Po završetku dokaznog postupka predsednik Odobra poziva stranke da daju završnu reč, nakon čega objavljuje da je raspravna sednica završena.
Po završetku raspravne sednice Odbor pristupa većanju i glasanju.Odbor može doneti rešenje o odbijanju predloga ili rešenje o oglašavanju odgovornim lica protiv koga je pokrenut postupak, piše, između ostalog, u Pravilniku.
Budući da tek treba da bude doneta prvostepena presuda i da Mali ima pravo da se žali ako ne bude zadovoljan odlukom Odbora, što će verovatno i učiniti, jasno je da slučaj neće biti okončan skoro.
Sa Univerziteta u Beogradu su ranije poručili da je „jedinstven stav Univerziteta da kandidat Siniša Mali ne poseduje naučno zvanje doktora nauka, te da mu u skladu sa tim diploma doktora nauka nije ni uručena“.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


