Fondacija SOS Dečija sela Srbije: Za mnoge mlade koji izlaze iz domova i hraniteljskih porodica sistem ne obezbeđuje jasan put 1Foto: Beta/Dragan Gojić

Fondacija SOS Dečija sela Srbija saopštila je danas, povodom Međunarodnog dana socijalne pravde, da sistem za mnoge mlade koji odrastaju u siromaštvu, izlaze iz domova za decu bez roditeljskog staranja i hraniteljskih porodica ili žive u marginalizovanim zajednicama ne obezbeđuje jasan put ka samostalnom životu.

Kako navode, ti mladi odrastaju u teškim okolnostima i suočavaju se sa višestrukim barijerama.

Jelena Vitorović Raković iz te organizacije ističe da su posebno ugroženi mladi iz romske populacije – samo 64 odsto njih završi osnovnu školu, a prelazak u srednje obrazovanje dodatno je otežan.

Kada je reč o zapošljavanju, mladi iz osetljivih grupa teže pronalaze posao zbog nedostatka radnog iskustva, praktičnih životnih veština i predrasuda poslodavaca.

„Mladi, naročito oni iz osetljivih grupa, suočavaju se sa ozbiljnim nedostatkom dostupnih i adekvatno razvijenih usluga. Savetodavno-terapijske i socijalno-edukativne usluge nisu normirane, nemaju definisane minimalne standarde niti ciljne grupe, što sprečava njihovo licenciranje, održivost i širu dostupnost“, naglasila je Vitorović Raković.

SOS Dečija sela Srbija sprovodi programe podrške tim mladima, uključujući višefazni pristup od procene potreba do zapošljavanja. Centar „Jaki mladi“, koji već deset godina pruža podršku, od 2016. pomogao je više od 1.600 mladih.

„Radionice za razvoj životnih i radnih veština, obuke, vršnjačka podrška i individualni savetodavni razgovori pomažu mladima da napišu CV, pripreme se za razgovor za posao, nauče komunikaciju, rešavanje konflikata i donošenje odluka – sve to jača njihovo samopouzdanje“, rekla je Vitorović Raković.

Prema internoj evaluaciji, polovina učesnika programa navodi da im je podrška Centra direktno pomogla da dođu do posla ili se povežu sa poslodavcima.

Da bi se dobri primeri pretvorili u pravilo, potrebna je, kako ističe, jasna, finansijski održiva i merljiva javna politika, koordinacija na lokalnom nivou i sistemski okvir koji garantuje dostupnost kvalitetnih usluga za mlade, posebno one iz osetljivih grupa.

„Bez standardizacije i povezane podrške na lokalu, tranzicija mladih ostaje nedovršena“, zaključila je Jelena Vitorović Raković.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari