Ministarstvo prosvete odgovorilo na pitanja srednjoškolaca o državnoj maturi: Šta se i dalje ne zna? 1Foto FoNet Milica Vučković

Novi sastanak predstavnika Ministarstva prosvete sa srednjoškolcima, članovima neformalnog udruženja „I mi se pitamo“, trebalo bi da se održi u četvrtak, 20. aprila, saznaje Danas.

Đacima su u međuvremenu stigli odgovori na neke od nedoumica koje su izneli prilikom prvog susreta, a među otvorenim pitanjima je i koliki će biti donji prag za prolaz na državnoj maturi.

Iz Ministarstva najavljuju da će pre početka naredne školske godine objaviti podzakonski akt kojim će propisati prag prolaznosti, a dodatno će, kažu, razmotriti sve opcije s obzirom da se radi o prvoj generaciji koja polaže državnu maturu.

„Donji prag će biti propisan za svaki test, što će omogućiti da se u drugom maturskom roku polažu samo ispiti za koje nije dostignut propisani minimum u prvom (junskom) roku.

Ministarstvo je planiralo da prag prolaznosti maturskih ispita bude na nivou zadataka kojima se proverava osnovni nivo postignuća. To bi značilo da je prag na 25 odsto od ukupnog broja bodova. Međutim, eksperti iz Projekta državne mature su nam sugerisali primer Slovenije gde se prag utvđuje nakon pregleda testova (empirijski prag) i propisuje se prolaznost na nivou između 95 i 97 odsto“, odgovorili su iz Ministarstva prosvete.

Nadležni nisu razjasnili kada će biti poznati uslovi upisa na visokoškolske ustanove, već su đake uputili na sajtove fakulteta, iako mnogi nisu objavili svoje odluke o načinu vrednovanja državne mature i pravilima za upis brucoša u školsku 2024/25. godinu.

U Ministarstvu kažu da im predlog vrednovanja mature nije dostavilo samo 14 fakulteta i dve akademije.

Tvrde da je velika većina visokoškolskih ustanova podržala njihovu preporuku da uspeh u školi donosi od 30 do 40 bodova (od mogućih 100 prim.aut,), a da srpski/maternji jezik, matematika i treći predmet koji će se polagati na maturu nose najmanje po 10 poena.

Navode da odstupanja postoje samo kada je reč o testu sklonosti koji fakulteti vrednuju od 30 do 80 bodova, dok je preporuka Ministarstva bila da on nosi maksimalno 30 poena.

Kako preciziraju, odstupanja ima na Univerzitet umetnosti u Beogradu, Akademiji umetnosti u Novom Sadu, Fakultetu umetnostu u Nišu, Filološko – umetničkom u Kragujevcu (sem Odseka za filologiju), kao i na Fakultetu umetnosti Univerziteta u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici, na kojima se posebne sklonosti i sposobnosti vrednuju sa 80 bodova.

Odsutupanja ima i na Prirodno–matematičkom u Kragujevcu, na smeru matematika i informatika (srpski se vrednuje sa 10, a matematika sa 50 poena), kao i na Departmanu za prirodno-matematičke nauke Univerziteta Novi Pazar, smer informatika-matematika.

Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja u Beogradu, Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja u Novom Sadu i i Fakultet za sport Univerziteta u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici odstupaju u vrednovanju opšteobrazovnih predmeta, pa će maternji jezik i matematika nositi najviše po osam poena, a treći predmet četiri boda.

Većina fakulteta će vrednovati kao treći (izborni predmet) sve predmete sa liste opšteobrazovnih predmeta od 10 do 40 bodova.

Iz Ministarstva najavljuju da će obaviti još jedan krug konsultacija sa visokoškolskim ustanovama, kako bi se određena neslaganja u navedenim kriterijumima, koja još uvek postoje, prevazišla u najboljem interesu učenika.

„Fakulteti koji su i do sada imali proveru sklonosti i sposobnosti sprovodiće je i na dalje, a sa fakultetima koji sada žele da uvedu tu novinu, ministar prosvete će se sastati kako bismo još jednom razmotrili to pitanje“, odgovaraju iz Ministarstva koji će fakulteti tražiti dodatni prijemni ispit.

Što se tiče uspeha na međunarodnim i državnim takmičenjima, on će na većini fakulteta nositi od 10 do 30 bodova, iz predmeta koji fakultet vrednuje kao treći predmet i većinom su to fakulteti iz naučne, odnosno stručne oblasti u okviru prirodno-matematičkog obrazovno-naučnog polja.

Kada je reč o strukturi testova opšteobrazovnih predmeta, u njima će biti 25 odsto zadataka sa osnovnog nivoa, 50 odsto sa srednjeg i 25 odsto sa naprednog nivoa.

Testovi za stručnu maturu su tako sačinjeni da se proveri standard kvalifikacije i oni proveravaju stručno-teorijska znanja iz ključnih stručnih predmeta.

„Testovi za maturu su produkt rada radnih grupa koje formira i koordinira Centar za ispite u Zavodu za vrednovanje kvaliteta rada obrazovanja i vaspitanja. Zavod objavljuje javni poziv za spoljne saradnike za ove poslove i formira radne grupe. U radnim grupama su nastavnici iz srednjih škola/gimnazija i profesori sa odgovarajuće visokoškolske ustanove. Recenziju svih testova, po pravilu, obavljaju predstavnici visokoškolskih ustanova“, objašnjavaju nadležni ko će sastavljati pitanja za državnu maturu.

„Učenik polaganjem državne mature završava srednje obrazovanje i naredne godine je kandidat za upis na željeni fakultet. Shodno tome, fakultet će odrediti koji su kriterijumi za te kandidate i da li će polagati neki deo mature“, glasi odgovor na pitanje kako će se upisivati na studije oni koji žele da naprave pauzu nakon završetka srednje škole.

Kako dodaju, pitanje upisa učenika koji su ranije završili srednju školu se detaljno razmatra sa fakultetima, upravo zbog želje da se ovim kandidatima omogući upis na najpravedniji način.

„Preovladava stav da će biti organizovani prijemni ispiti na fakultetima za kandidate koji su završili srednju školu pre uvođenja državne mature, ali ovo još nije definitivno“, naveli su iz Ministarstva.

Srednjoškolce je interesovalo i da li učenici stručnih škola mogu upisivati fakultete koji su do sada tražili na prijemnom predmete koje ovi đaci nisu slušali tokom srednje škole.

„Zakon o visokom obrazovanju propisuje da visoko obrazovanje upisuju učenici koji su završili četvorogodišnje srednje obrazovanje, te nema ograničenja za vrstu srednje škole koju je maturant završio. Visokoškolske ustanove propisivanjem uslova za upis omogućavaju da učenici u izbornom delu mature biraju one predmete/ispite koji su uslov za rangiranje na određene studijske programe. Ovaj način izbora predmeta omogućava svim učenicima da upišu visokoškolske ustanove bez obzira na vrstu srednjoškolskog obrazovanja“, glasi odgovor Ministarstva na pomenuto pitanje.

Nadležni najavljuju da će zbirke zadataka za pripremu za državnu maturu biti objavljene u septembru ove godine na sajtu Zavoda za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja.

Rangiranje

Đake je zanimalo i kako će se vršiti rangiranje.

Ukoliko je više različitih predmeta/ispita uslov za rangiranje za upis na jedan studijski program, onda će se bodovati onaj koji ima najbolji rezultat za upis.

Rangiranje budućih studenata koji su ostvarili isti broj bodova za upis na istu studijsku grupu, vrše fakulteti i oni propisuju načine postupanja u ovakvim slučajevima, naveli su iz Ministarstva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari