Postkovid i simptomi: Kako da proverite da li imate produženi kovid? 1Foto: Pixabay/Tho-Ge

Postkovid ili produženi kovid nastaje posle preležanog kovida i može da zahvati čitav organizam. Utvrđivanje prisustva biomarkera u krvi je veliki izazov za nauku i u velikoj meri će olakšati dijagnosikovanje postkovida.

Naučni časopis Science predočio je da će u narednom periodu početi testiranje na postkovid. Da li ima izgleda da takav način utvrđivanja postkovida dođe i kod nas?

Epidemiolog, dr Slavica Maris kaže da postkovid predstavlja skup znakova, simptoma i stanja koja nastaju obično četiri nedelje i duže nakon preležananog kovida, prenosi N1.

„Ovi simptomi mogu da se zadrže veoma dugo, od nekoliko nedelja, meseci, čak i godinu dana. Ono što najčešće srećemo kao simptome u produženom kovidu jestu jedan hroničan zamor, malaksalost koja se pogoršava fizičkim ili mentalnim radom. Odlazite na spavanje umorni, budite se umorni. Pacijenti se najčešće žale upravo na ovaj simptom“, kaže dr Maris za Novi dan.

Ona dalje objašnjava da to nikada nije samo jedan simptom, uglavnom je to skup više simptoma, i to:

povišena temperatura

neurološki simptomi

poremećaj koncentracije i spavanja

vrtoglavice

glavobolje

depresija

anksioznost

Veoma teško je utvrditi da li su ova stanja posledica postkovida isključivo, jer neka od njih se javljaju i kod depresije. Malaksalost je može javiti posle svake preležane bolesti. Dakle, simptomi se prepliću.

„Dobra anamneza je veoma važna, kao i čitav niz laboratorijskih analiza i druge dijagnostike“, navodi dr Maris.

Ono što je dobra vest je da će dijagnostikovanje postkovida biti olakšano.

„Radi se o biomarkerima u krvi čije prisustvo može da ukaže na produženi kovid. Istraživanje koje je objavljeno u časopisu Sciene daje jedniu bazu za dalja klinička istraživanja koja će svakako pomoći našim kliničarima za postavljanje ove dijagnoze“, kaže dr Maris.

Osobe koje su najpodložnije postkovidu

Postkovid mogu da imaju apsolutno si, kaže doktorka, i oni koji su imali lakšu kliničku sliku i oni koji su bili hospitalizovani.

U većem riziku od razvoja postkovida su, prema njenim rečima, osobe koje su imale težu kliničku sliku, naročito one koje su bile hospitalizovane, osobe koje imaju neko hronično oboljenje, one koje si više puta preležale kovid, ali i osobe koje nisu vakcinisane.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari